Medicina i farmacija

Otrovi u plastici uzrokuju hormonalne i genetičke promjene

Alarmantno izvješće WHO ukazuje na otrovni učinak plastike na naše zdravlje – povećani rizik od raznih bolesti te hormonalne i genetičke promjene

Otrovi u plastici uzrokuju hormonalne i genetičke promjene

Prema nedavno objavljenom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) brojne sintetičke kemikalije iz plastike, kojom smo svakodnevno okruženi, povećavaju rizik od velikog broja bolesti te mogu uzrokovati ne samo hormonalne već i genetičke promjene. Sve to ukazuje na prijeku potrebu za dodatnim istraživanjima utjecaja plastike na ljudsko zdravlje.



˝Ja nosim plastično odijelo i plastika je moja hrana – možda sam plastičan i ja˝ stihovi su kultnog jugoslavenskog benda – Idola koji su po mnogo čemu bili ispred svog vremena. Kao da su tom pjesmom opisali našu plastičnu budućnost – svakodnevno se odijevamo u plastiku, iz nje jedemo i pijemo te se pritom  nesvjesno izlažemo brojnim bolestima te genetičkim i hormonalnim promjenama.

 

Otrovi u plastici uzrokuju hormonalne i genetičke promjene
 

Ljudsko zdravlje u velikoj mjeri ovisi o dobrom funkcioniranju endokrinog sustava – metabolizam, rast i razvoj, spavanje i raspoloženje – samo su neki od faktora u direktnoj vezi s njime. Određene supstance mogu djelovati na naš endokrini sustav mijenjajući razinu hormona u organizmu. Neki od poznatih supstanci s takvim učinkom su određeni pesticidi, elektronički uređaji, kozmetički preparati te aditivi u hrani.

Rezultati vrlo opsežne studije WHO-a upozoravaju da veliki rizik po naše zdravlje predstavlja i plastika – točnije kemikalije u njenom sastavu koje joj omogućuju bolju savitljivost i podatnost. Takvi proizvodi od plastike se nalaze svuda oko nas i vrlo ih je teško izbjeći što znači da smo im gotovo konstantno izloženi.

 

Otrovi u plastici uzrokuju hormonalne i genetičke promjene

 

Najveći problem leži u činjenici da se veliki broj proizvoda plasira na tržište bez ispitivanja njihovog učinka na ljudsko zdravlje – konkretnije na funkcioniranje endokrinog sustava ili pak na učinak koji ostavlja posljedice na našem genetičkom materijalu.

Nažalost, rizik koji određeni proizvodi nose kao i posljedice koje ostavljaju na naše zdravlje vidljive su tek onda kada se pojave – a tada je već prekasno. Neke od takvih posljedica su: pretilost, neplodnost, dijabetes, promjene u ponašanju, kardiovaskularne bolesti, kao i mnoge druge.

Dr. Maria Neira, ravnateljica za javno zdravstvo i okoliš WHO-a, naglašava kako trebamo preuzeti odgovornost za buduće generacije. Naime, otrovni učinci plastike i drugih kemikalija imaju najveći utjecaj na još nerođenu djecu i one najmlađe kojima je funkcioniranje endokrinog sustava ključno za rast i razvoj.

 

Otrovi u plastici uzrokuju hormonalne i genetičke promjene
 

 

U posljednjih dvadeset godina se učestalost astme kod djece i više nego udvostručila. Također, urođene mane kod djece su u stalnom porastu, kao i kobne bolesti poput leukemije, raka mozga ili testisa. Osim nas ljudi, štetni utjecaji kemikalija pogađaju i biljke te životinje o kojima i mi direktno ili indirektno ovisimo.

Svjetska zdravstvena organizacija zahtijeva detaljnija istraživanja kojima bi se došlo do dovoljno podataka za zabranu ili veće ograničavanje uporabe takvih supstanci. Europska Unija, s druge strane, pokušava razviti metode kojima bi se što lakše i jednostavnije mogle prepoznati takve kemikalije kako bi se rizik od njihove uporabe sveo na najmanju moguću mjeru.
 

 


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.