Zelena hrana s pravom se još i naziva superhrana jer ima najveću koncentraciju lako probavljivih hranjivih tvari, spojeva koji doslovno izgaraju masti, vitamina i minerala te svojstva da štiti i regenerira organizam. Zelena hrana sadrži široku lepezu korisnih tvari, uključujući proteine, zaštitne fitokemikalije i zdrave bakterije koje pomažu kod izgradnje mišića i tkiva, jačaju probavni trakt te pomažu imunitetu u zaštiti protiv bolesti.
Zelena superhrana izuzetno je bogata klorofilom koji biljkama daje zelenu boju. Njegova molekularna struktura vrlo je slična onoj ljudske krvi. Studije pokazuju da pri konzumaciji klorofila proizvodnja hemoglobina u krvi poraste, što znači da ona postaje bogatija kisikom, najvažnijim elementom za rast i razvoj stanica.
Pšenična trava (mlada pšenica)
To je, ustvari, proklijalo sjeme pšenice koje za razliku od cijelog zrna ne sadrži gluten i neke alergene. Pšenična trava je moćan alkalizator. Također, normalizira rad štitnjače te tako potiče probavu i čišćenje organizma.
Ječmena trava (mladi ječam, zelena magma)
Sadrži 11 puta više kalcija od kravljega mlijeka, pet puta više željeza od špinata te sedam puta više vitamina C i bio-flavonoida od soka naranče. Također, sadrži i značajne količine vitamina B12, iznimno važnog u vegetarijanskoj prehrani. Sok od ječmene trave ima antivirusna svojstva te neutralizira teške metale u krvi poput, recimo, žive.
Spirulina
Spirulina je kultivirana mikro-alga koja je prisutna u prehrani domorodačkih naroda u Meksiku i Africi već tisućama godina. Poznata je po svom 70%-tnom sadržaju proteina. Usporedbe radi, odrezak spreman za konzumaciju sadrži 25% proteina.
Istraživanja su pokazala da spirulina može pomoći u kontroli razine šećera u krvi, što je čini glavnom okosnicom prehrane za dijabetičare. Također, može se koristiti kao pomoć pri mršavljenju te kao dodatak svakodnevnoj prehrani.
Chlorella
Radi se o jednostaničnoj slatkovodnoj algi koja sadrži kompletan proteinski profil, sve vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin E te veliki broj minerala. Iznimno jača imunološki sustav, smanjuje kolesterol, sprječava stvrdnjavanje arterija, pomaže u prevenciji srčanog i moždanog udara.
Lisnato zeleno povrće
Lisnato zeleno povrće dostupno je svima te posjeduje veliku prehrambenu vrijednost, a ipak ljudi ga baš ne vole konzumirati. Rezultati studija pokazuju da populacija ljudi koja jede puno ‘zelenjave’ ima manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Svježe sirovo zeleno lisnato povrće sadrži visoke doze klorofila, lako probavljive proteine, enzime te širok spektar vitamina i minerala. Također, povećava razinu hemoglobina u krvi, hrani mozak i imunološki sistem te čisti bubrege.
Svojoj svakodnevnoj prehrani obavezno dodajte: špinat, maslačak, zelje, kelj, potočarku, peršin, salatu, endiviju, radič, mlade brokule i blitvu, a svakako razmislite i o klicama.
