Nedavno dovršeno znanstveno istraživanje otkrilo je kako je plastičnog otpada na australskim plažama manje za 29% od zadnjeg istraživanja 2013. Godine. Autori navode kako je to rezultat dobro izvedenih i lokalno usmjerenih strategija kontrole otpada, kao i primjer onoga što Australci mogu učiniti kada se udruže.
U organizaciji Australske nacionalne agencije za znanost, ovogodišnje istraživanje uključilo je 562 nove anketne grupe u 32 jedinice lokalne samouprave, s naglaskom na prikupljanju podataka o tome koje su metode koje su primijenili lokalni dužnosnici bile najuspješnije.
Prioritet obrazovnih programa i vodiča za recikliranje
“Naše istraživanje imalo je za cilj identificirati pristupe lokalnih vlasti koji su bili najučinkovitiji u smanjenju plastike na obali te identificirati glavna ponašanja koja mogu dovesti do najvećeg smanjenja onečišćenja plastikom”, izjavila je voditeljica istraživanja dr. Kathryn Willis.
Priznaje kako ih je iznenadio podatak da je na australskim plažama u prosjeku bilo 29 posto manje plastike nego 2013. kada su provedena slična istraživanja. Strategije su podijeljene na planirano ponašanje kao što su obrazovni programi i vodiči za recikliranje, ekonomske strategije, prevenciju kriminala kao što je pomnije praćenje ilegalnog odlaganja i druge slične aktivnosti.
Ekonomske strategije pokazuju najbolje rezultate
Utvrđeno je da ekonomske strategije imaju najveći utjecaj. Ekonomičnije strategije gospodarenja otpadom dovele su do relativno čišćih obala.
“Primjerice, usluge skupljanja u kućanstvima, gdje postoji više tokova otpada i recikliranja, olakšavaju članovima zajednice da odvoje i odbace svoj otpad na odgovarajući način”, otkrila je CSIRO istraživačica i koautorica rada dr. Denise Hardesty te dodala: “Naše istraživanje pokazalo je da su povećanja naknada za otpad imala drugi najveći učinak na smanjenje obalnog onečišćenja plastikom. Lokalne vlasti odmiču se od načina razmišljanja o prikupljanju i odlaganju prema pristupu sortiranja i poboljšanja.”
Istraživanje je također pokazalo da su općine koje nisu ažurirale svoje mjere kontrole otpada tijekom dugih razdoblja obično imale prljavije obale. Inače, CSIRO je organizacija koja ima misiju smanjiti plastični otpad za 80% na australskim obalama, a ovi podaci otkrivaju da su na dobrom putu da to i postignu!
Pročitaj i ovo:
- 400 tisuća tona otpada od hrane godišnje u Hrvatskoj
- Smanjite količinu otpada u svom kućanstvu
- Ekologija: 10 najodrživijih gradova na svijetu prema novom istraživanju
