Nije tek floskula kako je žena temelj, ne samo obitelji nego i cijele zajednice. Zato je dobrobit žene ključna za uspjeh i sreću onih koji je okružuju. No u želji da usreće druge, nerijetko zaboravljaju na sebe. Ili ih tempo života ‘proguta’ tako da zaborave na vlastitu dobrobit i brigu o svom zdravlju.
Kad nas vrtlog života uhvati, često su prijateljice i druge žene one koje nas malo poguraju da se pobrinemo za sebe. Na portalu She.hr žele biti te druge žene koje će svakoga podsjetiti da ne zaborave na sebe, pa su s tim ciljem održali panel #brinimojednaodrugoj.
Kako prihvatiti dijagnozu karcinoma dojke i sačuvati zdrav razum
Prevencija i rano interveniranje osnova je za održavanje zdravlja, ali i kasnijeg eventualnog uspješnog liječenja. Dijagnoza zauvijek mijenja život, a razmjena iskustava i korisne informacije koje žene što su to prošle kroz mogu dati, nezamjenjive su.
Na panelu #brinimojednaodrugoj kojeg je moderirala Ana Abrahamsberg pridružile su joj se doc. dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica udruge ‘Europa Donna Hrvatska’, prof. dr.sc. Renata Barić, sportska psihologinja s Kineziološkog fakulteta, Ana Micevska Slavec, dr.med., specijalistica ginekologije i opstetricije s Poliklinike Ginecej, Karmen Matković Melki, dipl.ing., univ.mag.pharm., nutricionistica iz Poliklinike Leptir i mr. sc. Božana Bešlić, pacijentica koja kako sama kaže, ima to iskustvo, ali niti se takvom smatra niti to jest.
“Imala sam kupljenu kartu za New York kad sam na mjestu gdje je sad ova mašnica napipala nešto što tu ne bi trebalo biti. Tad sam imala 38. godina i ni na kraj pameti mi nisu bili ni prevencija ni preventivni pregledi. Tim više što u obitelji nisam imala nikakvu obiteljsku anamnezu karcinoma dojke. No vjerovala sam sebi i svojoj intuiciji, znala sam da nešto nije u redu i bila sam dovoljno razborita i hrabra da potražim stručno mišljenje i pomoć“, otkriva Božana, te nastavlja kako joj je najteže bilo prihvatiti činjenicu da je oboljela od karcinoma dojke i u tome sačuvati zdrav razum.
Bolest je alarm koji pokazuje da je naš organizam izvan balansa
“Ta faza prihvaćanja situacije bila mi je najizazovnija, jer je bolest remetila cijeli moj dotadašnji život i sve moje planove. Dijagnoza je bila grom iz vedra neba kako za mene, tako i za cijelu obitelj. No onda sam se postavila. Znate, ako ste sretni, proći će. No i ako ste tužni… I to će isto proći. Jednostavno sam si osvijestila da je to samo trenutno i prolazno stanje“, nastavlja Božana, ističući kako je prošla i proces negiranja bolesti kao i traženja krivca i sa svim je izašla na kraj.
Dr. Vesna Ramljak i sama ima iskustvo karcinoma dojke, dijagnoze koju je sama sebi postavila. “Ne mogu vam reći koliko je važno da slušate svoje tijelo. Ja sam sanjala da imam karcinom i ujutro kad sam svojoj kćeri to ispričala,ona je pomislila da pretjerujem, jer već više od 30 godina radim u Institutu za tumore i dijagnozama karcinoma sam svakodnevno okružena. I sama sam sebi rekla: Čekaj malo, sanjala si da imaš karcinom…?! Pa stvarno! No kad sam taj dan došla na posao na kojem smo imali na testiranju novi ultrazvučni aparat, napravila sam pretragu. Da se razumijemo, ja sam sve preventivne preglede uvijek redovito obavljala, moja je mamografija bila uredna“, priča svoje iskustvo dr. Ramljak.
“S kolegicom sam isprobala aparat i niti jedna nismo vidjele ništa. Sve je bilo ok, osim dviju cista. Ipak smo odlučile napraviti punkciju, izvući sadržaj i karcinom se ukazao ispod. Mogu čestitati samoj sebi na intuiciji, jer to je bilo nešto nevjerojatno. Ne znam koliko bi karcinom rastao i što bi bilo. Sigurna sam da ga ne bih na tom mjestu napipala nikad, odnosno napipala bih ga kad… Ono što želim reći je da slušate tijelo kad vam daje signale. Slušajte sebe“, ne može dovoljno istaknuti važnost intuicije dr. Ramljak. No, priznaje i kako se s bolešću nije najbolje nosila, jer ju je – ignorirala.
“Nikad vas nitko ne pripremi na dijagnozu i zapravo svi mi mislimo kako neće nas, nego nekog drugog. Nakon što sam dijagnosticirala karcinom i odstranila ga, nastavila sam živjeti divljački kao i prije. Nakon samo četiri dana vratila sam se na posao što je bila potpuno neprimjerena i neadekvatna rekcija“, nastavlja te dodaje kako ju je pod svom tom količinom stresa tijelo upozoravalo i davalo signale.
“Nisam ih prepoznavala sve dok se nisam razboljela. Bila sam uvijek tu za druge, no za sebe nikad nisam bila dovoljna. Na kraju sam bila zahvalna za bolest, jer da se to nije dogodilo tko zna kojim putem bih otišla i što bi sa mnom bilo“, zaključuje dr. Ramljak koja priznaje da je s vremenom naučila, i još uvijek uči, postaviti granice, ili reći ‘neću’ bez obzira na to tko će se ili neće naljutiti.
Stres veliki okidač
Da je stres veliki okidač za nastanak bolesti slaže se i dr. Ana Micevska Slavec koja ne može istaknuti koliko je stres prisutan, ali i još uvijek nedovoljno shvaćen: “Još se uvijek premalo priča o stresu i još uvijek ga banaliziramo, jer eto, svi smo pod stresom. Užurbani način života normalizira stres, pa život pod kroničnim stresom postaje normalan. No dugotrajan stres snažno utječe na naš organizam. Mozak je stalno podražen, organizam konstantno luči adrenalin i kortizol koji djeluju na sve naše stanice. Sve to remeti emocionalnu ravnotežu. Znanstveno je dokazano da stres uzrokuje vazokonstrikcije odnosno stiskanje krvnih žila, uzrokuje mišićne spazme, djeluje na mozak što za posljedicu ima promjene raspoloženja, nervozu, napetosti, agresivnost, impulzivno reagiranje, pa da ne pričam o ozbiljnijim psihičkim poteškoćama.“
Dr. Micevska Slavec objašnjava kako je stres važan faktor kad pričamo o povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti, autoimunim bolestima, metaboličkim bolestima, dijabetesu, muskulo-skeletnim bolestima, bolestima gastro-intestinalnog trakta kao što su gastritis ili iritabilni kolon, psihičkim oboljenjima, povećanju raznih ovisnosti, pa u konačnici i karcinomu.
No isto tako radi jasnu distinkciju između kroničnog stresa i kratkotrajnog stresa koji je normalni, adaptibilni odgovor organizma u trenutcima kad smo u životno ugrožavajućoj situaciji. Tad se tijelo pokrene, izluče se hormoni koji aktiviraju naš organizam, daju nam energiju i snagu da savladamo tu opasnost iz okoline. No, kad se stresni čimbenik, odnosno životna opasnost i ugroza, odstrani organizam se vraća u stanje balansa ili homeostaze. I tu je priča završena.
Još uvijek je stigmatizirano tražiti pomoć psihologa i psihoterapeuta
O tome kako se nositi sa svim tim stresom koji je očito odigrao značajnu ulogu kod svih sugovornica govorila je prof. dr.sc. Renata Barić.
“Od stresa se ne možemo obraniti izolacijom. No možemo naučiti nositi se sa stresnim situacijama, prepoznati ih, vidjeti tipične okidače koji nam izazivaju pojačanu stresnu reakciju, shvatiti što možemo u tom trenutku napraviti i kako ga prevenirati. Važan dio je i navika mentalne higijene, razgovori sa psiholozima i psihoterapeutima što je kod nas još uvijek stigmatizirano. Tempo i uvjeti života su takvi da nam bi rutina samosvjesne osobe biti briga i razgovor s nekim tko će joj pomoći vidjeti širu sliku iz neutralne perspektive“, govori prof. Barić.
Antistres tehnike poput tehnika disanja, opuštanja, mindfulnessa i bivanja u sadašnjem trenutku uz tjelesno vježbanje, ono je što pomaže da organizam vratimo u balans.
“Tjelesna aktivnost važan je aspekt svakodnevnog života i faktor koji utječe na naše ne samo tjelesno, nego i mentalno zdravlje. Nema zdravlja bez jedne i druge komponente. Odnese nas struja, idemo dan po dan, prestajemo biti tjelesno aktivni… Posljedice su, ne samo višak kilograma ili umor, već i mentalno zdravlje stradava“, razlaže prof. Barić koja se zalaže za redovito tjelesno vježbanje. „Kad bismo mogli usporediti učinak tjelesnog vježbanja u obliku neke imaginarne tablete nasuprot zaista pravih lijekova, taj bio učinak bio jači za tjelesno vježbanje“, objašnjava prof. Barić.
Ne stavljajmo namirnice na stup srama, niti ih izvlačimo na pijedestal
Nutricionistkinja Karmen Matković Melki dotakla se koncepta zdrave i nezdrave prehrane, ali i suplementacije onoga što ne možemo unijeti u organizam svakodnevnom prehranom. “Živimo u svijetu u kojemu smo od 0 do 24 okruženi lakodostupnim proizvodima jednostavnima za konzumaciju koji su prazni u nutritivnom smislu, dok su energijski iznimno bogati. Rezultat su poražavajuće statistike porasta pretilosti. Prekomjerna tjelesna masa u dječjoj populaciji je nešto što bi nas posebno trebalo zabrinjavati, a visokoprocesirana hrana neće stati s proizvodnjom“, govori nutricionistkinja koja je svjesna kako se teško držati pravilne prehrane u danas izazovnoj svakodnevici..
“Skloni smo pretjerivanju u stavljanju namirnica na stup srama ili njihova izvlačenja na pijedestal zdravlja što nije dobro. Pravilna prehrana teško je danas dostupna u svakodnevnom životu i valja imati normalan odnos prema hrani. Pravi je put kad nas hrana emotivno ispuni i nutritivno nahrani. Da, hrana može biti pomoć, no ona nije lijek koji će nas izvući iz neke zdravstvene situacije. Ono kako si još možemo pomoći je ne bježati i od blagodati modernog, suvremenog načina života što znači uz koliko god je moguće pravilnu prehranu posegnuti za ciljanim suplementima u svakom periodu svog života“, dodaje Karmen.
Potrebe žena za suplementacijom se mijenjaju kroz životne periode, pa će krajem 20-tih i početkom 30-tih naš fokus biti na edukaciji i samoostvarenju što nas stavlja pod malo veći stres. Ako osjetimo umor i iscrpljenost, valjalo bi provjeriti status željeza. Ako planiramo obitelj i razmišljamo o začeću, posegnut ćemo za folatima, ali i omega3 masne kiseline koje su u tom razdoblju izuzetno važne. Kako vrijeme odmiče, možemo preventivno razmišljati o koštanom zdravlju, pa provjeriti vitamin D. No u svemu treba imati jednu stvar na umu.
“Ne bismo se trebali povoditi trendovima, već ciljano i ovisno o vlastitim potrebama uvesti suplemente u svakodnevicu. Ne povodite se ni za reklamama. Tržište dodataka prehrani je puno fleksibilnije od tržišta lijekova, pa se ne priča koliko bi trebalo o formama u kojima se suplementi nalaze, važan je oblik i djelatna tvar kao i količina, odnosno doza koja se kupuje. Ako ne znate što i kako, ne bacajte novce bez konzultacije sa stručnom osobom. Nije stvar stihijske nego ciljane i po vama skrojene suplementacije, pa tako koncipirajte i svoju kućnu ljekarnu“, savjetuje Karmen.
Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu
Panel #brinimojednaodrugoj završen je kratkim predstavljanjem projekta ‘Nisi sama, educiraj se uz zdravu kavu’ koju je osmislila Božana Bešlić s udrugom Nisi sama, a kroz koji se oboljelim ženama u 15 manjih hrvatskih gradova kroz opuštena i neformalna druženja daje pravovremena i dostupna informacija o prihvaćanju situacije u kojoj su se našle. U projektu su sudjelovali i psiholozi, onkolozi, ali i pacijentice i članovi njihovih obitelji kako bi u opuštenoj atmosferi i iz prve ruke razgovarali o izazovima s kojima su žene nakon dijagnoze suočene.
Posebna je vrijednost ovog projekt u tome što se odvija u manjim gradovima u kojima je ponekad još uvijek sramota biti bolestan, a kamoli o tome govoriti.
Pročitaj i ovo:
- Rak dojke: Simptomi, liječenje i proaktivne preventivne mjere
- Udruga Nismo same će svoju inicijativu “zdravih kava s doktorima” održati i u Zagrebu
- Marra Altrui vizažistice Marije Butković ovaj svijet čini boljim mjestom
