Uskoro bi se na tržištu mogli pronaći pčelinji proizvodi s novom oznakom – "Med iz Lijepe naše". Radi se o novom marketinškom projektu pod nazivom "Dobrovoljno označavanje meda znakom Med iz Lijepe naše", koji u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom pokreće Hrvatska poljoprivredna agencija. Cilj projekta je informirati potrošače o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima.
Za sudjelovanje u projektu potrebno je biti registriran u evidenciji pčelara te prodavati med izravnom prodajom – na gospodarstvu, tržnicama, sajmovima i drugim vidovima izravne prodaje. Ukoliko je pčelar zainteresiran za korištenje oznake "Med iz Lijepe naše" na svojim proizvodima, može podnijeti zahtjev za uzorkovanjem i analizom kvalitete uzoraka meda. Samu analizu te provedbu i kontrolu projekta provode HPA i Hrvatski pčelarski savez.
Nakon provedene analize, ako proizvod zadovoljava sve propisane parametre, pčelaru se izdaje certifikat kvalitete meda te se potpisuje ugovor o korištenju oznake „Med iz Lijepe naše“. Pčelarima koji su ostvarili pravo na raspolaganje certifikatom kvalitete HPA izdaje naljepnice za ambalažu meda. Svaka se naljepnica označava jedinstvenim serijskim brojem – on omogućuje provjeru podataka o podrijetlu i vrsti meda pomoću internetske aplikacije dostupne na www.hpa.hr.
Kako navodi Hrvatski pčelarski savez, u Hrvatskoj se nalazi oko 650.000 košnica putem kojih se godišnje proizvede 7.000 do 8.000 tona meda. Usto, prema podacima iz evidencije pčelara, u Hrvatskoj je aktivno više od 11.000 pčelara od kojih je oko 8.000 organizirano u 145 udruga – članica Hrvatskog pčelarskog saveza. Iz Agencije ističu kako je pčelarstvo u Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj, zbog čega je nužno osigurati stupanj kvalitete meda i spriječiti njegovo patvorenje.
O ovoj inicijativi razgovarali smo s našom kolumnisticom Gordanom Hegić, doktorandicom na katedri za pčelarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Od 2007. godine članica je tima za senzoričko ocjenjivanje meda na natjecanjima u Hrvatskoj, članica svjetske organizacije COLOSS te Hrvatskog apiterapijskog društva. Aktivna je u radu brojnih pčelarskih udruga kao predavačica s temama o svakodnevnoj upotrebi pčelinjih proizvoda u prehrani i njihovoj primjeni u kozmetici, prvenstveno njezi kože. Znanstvenim pristupom i višegodišnjim radom nastala je linija kozmetike s posebnom namjenom zajedničkog naziva Apiaromaterapija koja ujedinjuje pčelinje proizvode (med, vosak, propolis), eterična ulja te hladno prešano ekstra djevičansko maslinovo ulje u potpuno prirodne kreme jedinstvene recepture.
Može li kupac sam, nekom organoleptičkom metodom, prepoznati radi li se o patvorini?
– Nažalost, ne. Kupac ne može nikakvim metodama otkriti radi li se o patvorini meda. Patvorine se mogu dokazati jedino u laboratorijima, zbog čega je projekt označavanja meda znakom "Med iz Lijepe naše" još važniji.
Koji se med najčešće patvori?
– Najčešće se patvori med koji je najcjenjeniji ili raritetni; primjerice kadulja, lavanda ili ružmarin, no patvorine su ponekad toliko loše da čak i kupci prepoznaju miris eteričnih ulja navedenih biljaka.
Je li sigurnije kupovati domaći med?
– Potrošače uvijek zanima gdje i kako kupiti kvalitetan med. Odgovor je uvijek isti – direktno od pčelara, na kućnom pragu ili u pčelinjaku. Nepovjerljivi često znaju pitati kako mogu biti sigurni u proizvod koji kupuju. Upoznajte pčelara (sigurno ih ima i u vašoj okolici), ponudite svoju pomoć prilikom vrcanja, uživajte u divnim mirisima i „zaradite” svoju teglicu meda. Posjetite pčelarske sajmove, medne dane, dane pčela i pčelara, ceste meda, izložbe meda i pogledajte koliko pčelara dobiva priznanja i nagrade za svoj rad. Degustacijom nekoliko sorata meda ili jedne sorte meda od različitih pčelara okusom, bojom i mirisom izaberite svoju najdražu sortu meda. Za one još uvijek nepovjerljive, zatražite na uvid laboratorijsku analizu meda, pri čemu obavezno provjerite podatke i datum, koju svaki ozbiljniji pčelar ima kod sebe za svaku vrstu meda koji prodaje. U svakom slučaju, uvijek podržavam svako moderniziranje struke pa tako i ovo, a smatram kako se boriti protiv patvorina možemo i edukacijom potrošača. Edukacije nikad dosta. Ono što je po meni za pohvalu jest i ovaj projekt Hrvatskog pčelarskog saveza i Hrvatske poljoprivredne agencije koji će, prvenstveno, našim potrošačima olakšati izbor prilikom odabira meda.