Konferencija za primijenjeni nutricionizam se u organizaciji Udruge Zdravi Obrok Hrvatska održala se 17.11.2016. godine u Hotelu Dubrovnik, Zagreb. Na Konferenciji su prezentirani novi vidovi pristupa marketingu hrani, zdravstvenom turizmu i zdravoj gastronomiji, proizvodnji hrane prilagođene potrebama pojedinaca ili grupa ljudi i IT tehnologijama u sektoru hrane kao bitnoj odrednici razvoja. Nutricionizam ili znanost o prehrani bavi se razmatranjem odnosa između čovjeka i hrane i sve što proizlazi iz tog odnosa, a upravo predavanja na ovoj konferenciji ukazala su na primjenu tih postulata u masovnoj prehrani. Svaka tema na konferenciji je podržana je okruglim stolom s renomiranim moderatorima i članovima koji su dali svoj pogled a time i doprinos temi.
– Ako želimo raditi kvalitetno umrežavanje i pozitivne društvene promjene, potrebno ih je raditi sustavno i afirmativno. Konferencija je osmišljena kako bi povezala različite grane industrije od kojih se većina čini nespojiva s nutricionizmom; marketing, turizam, industrija i IT. Kad pomičete granice pozitivnom energijom, uspjeh je neosporan; zajedničkim snagama napravili smo prvu Konferenciju za primijenjeni nutricionizam, gdje se okupila kritična masa stručnjaka povezanih s prehranom i stručnjaka iz svake od četiri navedene teme. Zadovoljna sam velikim odazivom i aktivnom suradnjom gostiju. Nadamo se da će zaključci, koje smo donijeli, nakon naših apela imati jednako tako dobar odaziv i u praksi – rekla nam je predsjednica udruge Zdravi Obrok Hrvatska, Diana Gluhak.
Ciljevi Konferencije su na jednom mjestu povezati vrhunske stručnjake, poduzetnike koji su stručnjaci u svojim područjima, industriju, studente i zainteresiranu javnost, s ciljem pokretanje prve konferencije na kojoj će se otvoriti teme s ciljem pokretanja pozitivnih društvenih promjena, te kako bi izmijenili svoja znanja kroz niz predavanja, okruglih stolova i ostalih interakcija. Također, u vidu opisa trenutnog tržišnog stanja i primjerima uspješnih i realiziranih projekata, cilj svakog okruglog stola bio je donijeti afirmativne zaključke za daljnje napredovanje u sektoru hrane, nutricionizam i društva općenito. Sukladno tome, doneseni su zaključci kao prijedlog za poboljšanje designiranog područja, ali i afirmativni pristup promjenama.
Pozicioniranje hrane kroz marketing – zablude i prednosti
Panelisti prvog tematskog bloka bili su Ana Knežević (predsjednica Udruge za Zaštitu Potrošača), Edita Misirić (novinarka i RTL voditeljica, Sve u šest), prof. dr. sc. Sanda Renko (Ekonomski fakultet), Alenka Ožbolt (novinarka, 24sata), Sonja Njunjić (predsjednica udruge UPPT), predstavnik Ministarstva poljoprivrede i predstavnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
– Prvo što nam predstoji je izrada etičkog kodeksa za prezentiranje i reklamiranje hrane, u suradnji s Udrugom potrošača, Udrugom Zdravi Obrok Hrvatska i institucijama za prehranu. Cilj je prezentacija hrane ne samo na temelju marketinga, nego i hranjive vrijednosti hrane, sa složenim okvirima pri informiranju potrošača. Zatim slijedi izrada plana edukacije o pravilnoj prehrani na javnoj televiziji i putem drugih javnih medija kao bitan korak u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti te korištenje ‘Content marketinga’ i ‘Nutricionističkog marketinga’ kao smjerokaza za prehrambenu industriju i manje proizvođače kod oglašavanja, a ključno je i ponuditi prehrambenoj industriji savjetodavne usluge – navodi Diana Gluhak.
Zdravstveni turizam i prehrana
Prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti, zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodećih proizvodnih grupa Hrvatske. Radi se o proizvodu koji danas na globalnoj razini iskazuje iznadprosječne godišnje stope rasta, a trendovi starenja populacije i orijentacije na zdravi život ukazuju da zdravstveni turizam ima potencijal postati jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti. Jedna od odrednica zdravstvenog turizma je i zdrava gastronomija, odnosno nutricionizam.
O potencijalu zdravstvenog turizma raspravljali su panelisti Đurđica Šimić (potpredsjednica zajednice zdravstvenog turizma pri HGK, Brand Manager Jadranka hoteli d.d.), Ivo Bašić (tajnik Ministarstva turizma), dr.sc. Sandra Šikić, dipl.ing. (zamjenica ravnatelja za stručne poslove, NZZJZ Dr. Andrija Štampar), Ivan Buzolić (predsjednik udruge Master Šef Hrvatska), Rudi Grula (voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije), prof. dr. sc. Verica Dragović Uzelac – (Prehrambeno-biotehnološki fakultet) te predstavnik Valamar Riviera d.d.
– Zdravstveni turizam je strateška odrednica Ministarstva turizma i grana koja raste, gdje su ključni novi proizvodi / usluge za produžetak sezone, diversifikaciju i brendiranje destinacije, zbog čega je izuzetno bitno staviti fokus i na prehranu. U tom se smislu Healthy Meal Standard javlja kao odlično rješenje za smanjivanje rizika, produljenje sezone i povećanje kvalitete za javne objekte, koji u ponudi imaju prehranu za posebne potrebe, a jedan od uspješnih primjer certifikacije je Hotel Valamar Diamant koji je svoj certifikat dobio prije nekoliko dana. I konačno, nužan je upit nadležnim ministarstvima za potporu – postoje li sredstva za financiranje takvih projekata? – smatra Gluhak. Zdravstveni turizam i prehrana, kroz okvir novih nacionalnih projekata, za razvoj i provođenje svojih projekata trebaju aktivnu podršku čelnih institucija; Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede, u provođenju pozitivnih promjena, povećanja konkurentnosti i produljivanja sezone, koje su u skladu sa strateškim ciljevima opisanih ministarstva.
Primjena nutricionističkih postulata u industriji hrane
Ovakvim pristupom obogatila bi se ponuda gotovih jela za pojedinačnu i masovnu prehranu, a posebno s izvoznog stanovišta jer takva se jela ne proizvode unutar EU. Konvencionalna gotova jela kao način uravnotežene prehrane nisu idealno rješenje nego nužno zlo zadovoljavanja osjećaja gladi potrošača. I pored toga njihova proizvodnja raste iz godine u godinu posebno zbog pristupačnosti, brzog načina pripreme i polaganog vraćanja povjerenja u industriju gotovih jela. To se odnosi i na jela koja se spravljaju u malim restoranima, restoranima hotela i velikih turističkih hotelskih kompleksa. Treba samo istaknuti poznatu činjenicu da pretilost uzima danak u zdravlju i da je obaveza industrije kao i restorana ponuditi gotova jela koji će zadovoljiti prehrambene, ali zdravstvene potrebe pojedinaca.
O tome su razgovarali panelisti Valentina Šimić (viša stručna suradnica pri HGK sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo), mr. sc. Sanja Iljkić Katalenić, dipl. ing. (voditeljica odsjeka za kvalitetu hrane pri HZJZ), Tanja Dinić (direktorica službe sustava upravljanja pri Ledo d.d.), mr.sc. Marijan Katalenić, dipl.ing. (voditelj odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri HZJZ) i izv. prof. dr.sc. Greta Krešić (prodekanica za nastavu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija).
Primarno je proširiti ponudu gotovih jela u proizvodnji hrane od strane prehrambene industrije za posebne prehrambene potrebe, uz slijeđenje prehrambenih smjernica, što je strateška odrednica unapređenja prehrambene proizvodnje i okretanje prema ciljanoj skupini potrošača. O kvaliteti proizvoda svjedočio bi jamstveni žig – Healthy Meal Standard je garancija potrošaču od strane prehrambene industrije da je sadržaj gotovog jela u skladu sa specifikacijom jela za posebne prehrambene potrebe. Za kraj, tu je i prijedlog gotovih jela za masovnu konzumaciju koja se mogu proizvoditi i u zatvorenim vakuum sustavima i distribuirati na udaljena mjesta, jer im je rok trajanja između 45 i 60 dana na +4°C, čime će se optimizirati distribucije i rok trajanja.
IT inovacije u sektoru hrane
Za dobru izvedbu gotovih obroka, prezentiran je program za izradu jelovnika kao osnovni alat s kojim se mogu definirati sastojci, količine sastojaka i njihove prehrambene karakteristike za izradu obroka s posebnom namjenom. Zbog toga je ovaj novi pristup, s uključivanjem IT alata u proizvodnji hrane za širi broj potrošača inovacija u proizvodnji gotovih jela posebno interesantan. S tim na umu, obrađena je primjena IT inovacija u turizmu (hotelijerstvo) kao komparativna prednost u usporedbi s drugim turističkim zemljama, a u svrhu zadovoljenja potreba i želja turista. Osim aplikacije Healthy Meal Planner, prikazani su i inovativni proizvodi za pripremu hrane kroz 3D printanje i Robota koji kuha, Gamma Chef.
Na tu su temu diskutirali panelisti Nino Strmo, dipl. oec. (direktor Mobility d.o.o.), Igor Čupić (MBA, direktor Armex grupa d.o.o.), doc. dr. sc. Sven Maričić (docent, Tehnički fakultet, Sveučilišta u Rijeci, stručnjak za 3D printanje) i Velebit Mirić, MSc. Service Leadership and Innovation, Rochester Institute of Technology, NY, SAD.
– Potrebno je ponuditi prehrambenoj industriji IT alate za kreiranje novih prehrambenih proizvoda i usluga. IT alati i inovacije trebaju se upotrijebiti za edukaciju i kreiranje novih proizvoda u zdravstvenom turizmu, ali i za edukaciju potrošača i povećanje prodaje. Konačno, ulaganja treba potražiti u EU fondovima i kroz vlastita pametna ulaganja. Isplativost i povrat investicije je mjerljiv i, ako je fokusiran, može dati odlične rezultate za male i velike prehrambene proizvođače. Sukladno tome, potrebno je okrenuti se i EU fondovima za veća ulaganja – zaključuje Diana Gluhak.
