Bol u prsima nije uvijek samo fizički simptom – nova studija otkriva da emocionalni stres, a čak i moždana aktivnost, mogu imati ključnu ulogu u njenom nastanku, osobito kod osoba sa srčanim bolestima.
Znanstvenici American Heart Associationa proveli su istraživanje koje mijenja dosadašnje razumijevanje angine pectoris. Prateći 148 odraslih osoba s koronarnom arterijskom bolešću, otkrili su da mentalni stres značajno pojačava bol u prsima. Posebno je zanimljivo da su pritom primijetili povećanu aktivnost u donjem dijelu frontalnog režnja mozga – regiji zaduženoj za obradu stresa i emocija.
Kako mozak i emocije pokreću bol u prsima
Tijekom dvogodišnjeg istraživanja, ispitanici su prošli testove mentalnog stresa, MRI snimanja mozga i srca, a bilježeni su i svi simptomi boli u prsima. Rezultati su bili zapanjujući: što je veći stres, to je veća i aktivacija mozga – i izraženija bol. Glavni istraživač dr. Amit J. Shah izjavio je kako ih je iznenadio snažan odnos između moždane aktivnosti i učestalosti boli u prsima.
Tri ključna čimbenika koja objašnjavaju pojavu angine pectoris
Prema autorima studije, tri ključna čimbenika koja objašnjavaju pojavu angine pectoris su:
- aktivacija mozga tijekom stresa
- simptomi depresije
- i znakovi posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a).
Iako snimke srca nisu pokazale značajne promjene, upravo je psihološko stanje imalo presudan utjecaj na učestalost simptoma. Ovo otkriće upućuje na potrebu za drugačijim pristupom liječenju boli u prsima.
Što ovo znači za pacijente sa srčanim bolestima?
Upravljanje stresom sada se pokazuje kao ključni korak u kontroli boli u prsima. Ova studija potiče liječnike da, osim klasičnih kardioloških pregleda, obrate pažnju i na mentalno zdravlje pacijenata.
Bez obzira na to postoji li uzročno-posljedična veza između mozga i srca, jedno je jasno: briga o emocionalnom zdravlju je nužnost.
