Atraktivna priroda, zanimljive priče i legende, vrhunska vina i sjajna hrana – stari gradovi u srcu Slavonije jednostavno pozivaju da ih istražite.
Stari grad Velika
Jedan od najimpresivnijih slavonskih starih gradova smjestio se na južnoj strani brda Lapjak u blizini Velike. Nastao u 13. stoljeća u početku je bio u vlasništvu veličkih Befekijevaca, a nakon osvajanja Osmanlija postao je u vojnička postaja. Izduženim peterokutnim tlocrtom, čija monumentalna sjeverna fasada izgleda kao prova broda, razlikuje se od svih sličnih utvrda na ovome području. Danas tek djelomično sačuvan, još uvijek izaziva divljenje izletnika i planinara koji ne propuštaju planinarsku stazu Tauberove stijene od planinarskog doma do vrha Lapjak, a ljubitelji zahtjevnijih staza odlučit će se za kružnu turu Velički visovi.
Srednjovjekovni grad Kaptol
Srednjovjekovni grad Kaptol jedan je od osam srednjovjekovnih gradova na obodu Papuka. Nekada je to bio ugledni capitulum ecclesiae sancti Petri de Posega, odnosno dio Požeškog zbornog kaptola sv. Petra kojeg je između 1223. i 1230. godine osnovala Pečujska biskupija. Nakon što su ga u 16. stoljeću osvojile Osmanlije, u njemu je živio Dizdar aga. Srijemski biskup Ladislav Szörenyi obnovio je utvrdu 1752., a početkom 19. stoljeća u vlasništvu je Stolnog đakovačkog kaptola. U utvrdi se živjelo sve dok 1943. nije spaljena i napuštena. Danas je Srednjovjekovni grad Kaptol u vlasništvu Požeške biskupije, koja ga – u suradnji s Konzervatorskim odjelom i Gradskim muzejom u Požegi, želi obnoviti i vratiti mu stari sjaj.
Stari grad Požega
Na mjestu današnjeg parka i Strossmayerovog šetališta u Požegi nekada se nalazio stari požeški burg. Požežani i danas taj dio grada jednostavno zovu Stari grad. Od prvog spomena Castrum de Posege 1227. mijenjali su se njegovi vlasnici od Arpadovića, ugarskih kraljevskih obitelji i velikaša. I tako sve do 1537. kada ovu izduženu šesterokutnu utvrdu osvaja vojska smederevskog paše Mehmeda Jahjapašića. Punih 150 godina Stari je grad bio važno središte sandžaka, sve dok ga 1688. fra Luka Ibrišimović Sokol s vojskom Požežana nije oslobodio. U spomen na ovaj događaj brdo iznad Požege prozvano je Sokolovac.
Stari grad Čaklovac
Na sjevernim obroncima Psunja, na nekad iznimno važnom putu od Kamengrada i Požege u smjeru Pakraca, u 13. stoljeću je izgrađen Čaklovac. Njegovi prvi vlasnici bili su templari, potom ivanovci, pa ban Petar Keglević, nakon njega Franjo Tahi. Sredinom 16. stoljeća osvajaju ga Osmanlije, a čaklovačke age su zbog nasilnosti i pljačkanja došli na zao glas. Najzloglasnijeg među njima, Rustan-agu, ubio je hajduk Franjo Ilinić nakon što mu je ovaj oteo ženu. Franjo Ilinić je u potom slavonskim šumama okupio dvjestotinjak hajduka i napadao Osmanlije u čitavom požeškom kraju, a poginuo je u sukobu s požeškim Solčić pašom. Odlaskom Osmanlija u 17. stoljeću Čaklovac propada, a kao uspomena na nekad moćan stari grad ostala je peterokutna kula.
Isusovački dvorac Kutjevo
Na ostacima cistercitske opatije Vallis Honesta de Gotho iz 13. stoljeća, isusovci pet stoljeća kasnije grade impozantni barokni dvorac i upravljaju njime gotovo 50 godina sve do ukidanja reda 1773. Ovo prekrasno imanje vrhunac je doživjelo u vrijeme karlovačke obitelji Turković koji su tu živjeli do nacionalizacije posjeda nakon kraja Drugog svjetskog rata. Još se i danas u kutjevačkom kraju prepričava legenda o ljubavnoj avanturi carice Marije Terezije i baruna Trenka koji su 1741. punih sedam dana bili zatvoreni u vinskom podrumu dvorca. O njihovoj strasti i danas svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koje navodno ispunjava sve ljubavne želje. Dovoljno je samo na njega položiti dlan.
Više informacija potražite na web stranici Turističke zajednice Požeško-slavonske županije te Facebook stranici.
