Uzgoj hrane u gradovima, na krovovima zgrada, balkonima, zidovima i neiskorištenim parcelama rješenje je mnogih izazova proizvodnje hrane. Kao hobi, uzgajanje vlastite hrane, posebno s drugima, pomaže u izgradnji zajednice, što je odlično za vaše zdravlje i društvenu dobrobit, a da ne spominjemo osjećaj ponosa kad na stol servirate obrok za koji ste namirnice sami uzgojili.
Ovih dana, uz vrtoglavu količinu informacija koja nas zasipa sa svih strana i vrijeme koje provodimo zalijepljeni za zaslone računala ili mobitela, postoji nešto iznimno zadovoljavajuće kod uzgoja vlastite hrane. To nas na temeljni i opipljiv način povezuje s prirodom u našem gradu i osnažuje nas. Osim toga, uzgoj hrane na većoj razini, kroz organizirane suradnje i male komercijalne tvrtke, također može pridonijeti razvoju lokalnih poslova te podržati zdravlje i dobrobit ekonomski ugroženih građana, čije prehrana rijetko uključuje svježe namirnice, naglašava Steven Peck za portal Green Living.
.jpg)
Zeleno za zdravlje
Istraživanja su pokazala kako čak i samo promatranje zelenila kroz bolnički prozor smanjuje upotrebu lijekova kod pacijenata koji su podvrgnuti identičnim zahvatima, u usporedbi s onima koji su mogli promatrati samo zid od opeke. Osiguravanje zelenih prostora u bolnicama smanjuje stres osoblja, može poboljšati produktivnost te smanjiti razdoblja izbivanja s posla zbog bolovanja. Zdrava urbana šuma ne samo da hladi grad i apsorbira CO2, već ima izravne zdravstvene prednosti. Kako to, pitate se?
>> Zazelenite što više životni i radni prostor – biljke nas čine zdravijima i sretnijima
Tijekom 1980-ih godina, E.O. Wilson, poznati znanstvenik s Harvarda, pisao je o povezanosti ljudi sa svim živim organizmima. Skovao je termin „biofilija“, koji u doslovnom prijevodu znači „ljubav prema životu“, a označava instinktivnu vezu između ljudi i drugih živih bića. Drugim riječima, ljudi reagiraju, na svom najdubljem nivou, na prirodnu sredinu, a njegovanje te veze nužno je kako bi ostali fizički i psihički zdravi.
Njegov je rad doveo do novog pristupa planiranju i projektiranju urbanih zajednica i zgrada pod nazivom biofilni ili zeleni dizajn. Ova vrsta dizajna uključuje, između ostalog, ponovno uvođenje i obnavljanje živuće zelene infrastrukture u našim zajednicama – urbanih šuma, parkova, zelenih krovova i pročelja.
Među rezultate ovog novog trenda prema biofilnom dizajnu ubraja se projektiranje zgrada koje potiču stanare da sami uzgajaju hranu na svojim krovovima i zidovima, pa čak i proizvode namirnice visoke vrijednosti kao što je med, a istovremeno osiguravaju i potrebna staništa za insekte i ptice. To također uključuje i ulice s bulevarima koji hvataju kišu, potiču rast stabala i grmlja, usporavaju promet i omogućuju prijevoz koji nije baziran na automobilima, već hodanju i bicikliranju.
Moja parcelica, moja slobodica
Jedan od načina na koji se i sami možete uključiti u trend proizvodnje vlastite hrane jesu i urbani vrtovi, projekt koji su, po uzoru na društvene vrtove u svjetskim metropolama, pokrenuli Grad Zagreb, 24sata i Radio Kaj 2013. godine, a svake im se godine pridružuju novi gradski vrtovi širom Hrvatske. Ovaj projekt omogućuje ljudima koji žive u stanu da dobe svoj komadić zemlje na kojem mogu sami uzgajati hranu te tako popraviti kućni budžet.
>> Zeleni vrt u prozorskom okviru
Dodatna je prednost očuvanje bio-raznolikosti, povezivanje s prirodom te promoviranje zdravog stila života i korištenja slobodnog vremena. Ali dobrobiti ovdje ne prestaju – rad u urbanim vrtovima može popraviti raspoloženje i samopouzdanje, pokazala su dva nova britanska istraživanja koja su pratila učinak vrtlarenja na gradskim parcelama.
Osim po zdravlje ljudi, urbano vrtlarenje ima prednosti i po planetu Zemlju – uzgoj hrane u gradovima i okolnim područjima također smanjuje emisije stakleničkih plinova povezanih s transportom hrane na velike udaljenosti, ponekad i tisućama kilometara. Ulaganje u živu zelenu infrastrukturu te urbanu prehrambenu proizvodnju jedna je od rijetkih prilika da se istodobno uhvatimo u koštac s više izazova – od budućnosti proizvodnje hrane i njezine kvalitete, zdravstvenih i društvenih dobrobiti do klimatskih promjena.
