Čitanje, proučavanje gradiva, organiziranje bilježaka i pripremanje za ispite jako iscrpljuje mozak. No, rijetki su oni koji znaju da uz pravilan izbor hrane koju konzumirate tokom dana, proces učenja ne mora nužno biti naporan i mučan. Namirnice koje uspješno revitaliziraju sivu moždanu masu te tako osiguravaju bolju koncentraciju i pamćenje su ukusne, jeftine i što je najbitnije, lako su dostupne. Dakle, za loš rezultat na ispitima nemate nikakvo opravdanje!
Mlijeko i jogurt
Te dvije namirnice sadrže D vitamin koji pospješuje revitalizaciju mozga. Američka nutricionistica i osobna trenerica Marjorie Nolan tvrdi da nemasni mliječni proizvodi mogu pomoći boljoj koncentraciji jer su puni proteina i B vitamina. Za što efikasnije učenje, najbolji je obični nemasni grčki jogurt koji je iznimno bogat proteinima te ne sadrži šećer.
Zob
Obična zobena kaša sastoji se od cjelovitih žitarica koje se polagano probavljaju te tako osiguravaju višesatni izvor energije prijeko potrebne za funkcioniranje mozga. Osim toga, dobijete i ‘punu zdjelu’ B vitamina, vlakana, kalija, cinka i vitamina E. Marjorie Nolan naglašava da kompleks vitamina B pospješuje pamćenje, dok vitamin E sprječava kognitivni umor. Tu činjenicu potvrđuje i neuroznanstvenik dr. Fernando Gomez-Pinilla prema kojemu je vitamin B9 (folna kiselina) osobito važan za kognitivne funkcije, no znanstvenici još uvijek ne znaju zašto.
Borovnica
Za nju se kaže da je po svom sastavu ‘savršena namirnica’ jer je prepuna antioksidansa i fitokemikalija, spojeva koji ih ‘bojaju’ u tamno plavu boju. Borovnica pomaže u održavanju vrhunskog moždanog performansa jer ga čisti od štetnih molekula tzv. slobodnih radikala.
Rezultati najnovije studije kazuju da borovnice mogu poboljšati i sposobnost učenja i radnu memoriju mozga. Nutricionistica Nolan preporučuje konzumaciju dvije porcije od oko jedne i pol šalice na dan.
Losos
Marjorie Nolan tvrdi da trebamo masti kako bi naš mozak dobro funkcionirao. Sve vrste lososa najbolji su izvor omega-3 masne kiseline, zdrave masti za koju studije kažu da pomaže razvoju mozga, štititi ga od propadanja te poboljšavaju njegovu funkciju. Tome u prilog, dr. Gomez-Pinilla tvrdi da je omega-3 masna kiselina vrlo važna komponenta prehrane jer ju mozak ne može sintetizirati. On preporučuje uživanje u lososu spravljenom na indijski način s curryijem koji sadrži kurkumu, također dobru za mozak. American Heart Association preporučuje dva obroka po 108.85 grama (3.5 unce) ribe tjedno.
Orasi
Od svih orašastih plodova koji bez iznimke daju mozgu prijeko potrebnu energiju za funkcioniranje jer sadrže velike količine bjelančevina, omega-3 i omega-6 masnih kiselina, orasi su najbolji, konstatira Nolan.
Brojna istraživanja pokazala su da su studenti koji su redovito jeli orahe bili bolji u deduktivnom zaključivanju od onih koji ih nisu konzumirali. No, morate imati na umu da su ‘zdrave masti’ u orašastim plodovima ipak ‘samo masti’ pa nemojte pretjerivati sa njihovom konzumacijom. Najbolje je da jednom dnevno pojedete količinu koja stane u dlan vaše ruke.
Sjeme konoplje
Nutricionistica Nolan sjeme konoplje naziva ‘super hranom’ jer obezbjeđuje mozgu pregršt hranjivih tvari poput proteina, omega-3 i omega-6 masnih kiselina te razne antioksidanse. Sjeme konoplje (Cannabis sativa) ima fini orašasti okus. Često je pakirano kao prah pa ga možete dodati u skoro sve namirnice za doručak i pekarske proizvode. Recimo, umiješajte nekoliko žlica u zobene pahuljice, pomiješajte s mlijekom ili jogurtom, pospite po žitaricama ili ispecite u muffinima…
Čokolada
Ukratko rečeno, čokolada je hrana za mozak! Prema Nolan, to je zato što sadrži veliku količinu flavonoidia koji pospješuje neurološku funkciju te povećava protok krvi u mozgu. Kakao čokoladi daje nutritivnu vrijednost i čini je hranom za jačanje mozga. Stoga, izbjegavajte mliječne i bijele čokolade koje ga sadrže u vrlo malim ili nikakvim količinama.
Za bolje učenje i pamćenje, preporučuje se konzumacija tamne, gorke čokolade sa velikim udjelom kakaa ali ne više od nekoliko kockica dnevno, oko 14 grama. A ako, pak, niste ljubitelj gorke čokolade, isti učinak na vaše ‘klikere’ imat će mješavina jedne žličice običnog kakaa (izbjegavajte alkalizirani ili ‘nizozemski obrađeni’ jer sadrži malo antioksidansa) i grčkog jogurta.
Tamno zeleno povrće
Špinat, šparoge, brokula, kelj pupčar i sl. sadrže folnu kiselinu, koja je, tvrdi dr. Gomez-Pinilla, jako važna za funkcioniranje mozga. Njezine niske razine povezane su sa umanjivanjem i gašenjem kognitivnih procesa te demencijom. Kako biste svoj mozak snadbjeli sa dovoljnom količinom folne kiseline, nužno je jesti mješavinu tamnog zelenog povrća a ne samo jednu ili dvije vrste. Ključ je, tvrdi dr. Gomez-Pinilla, u raznolikosti jer nedostatak bilo kojeg minerala može stvoriti probleme u funkcioniranju mozga.
Grah
Ova namirnica odgovorna je za kvalitetno i učinkovito funkcioniranje mozga jer ga opskrbljuje proteinima visoke kvalitete, magnezijem i kompleksom B vitamina. Pošto grah sadrži i veliku količinu vlakana i složenih ugljikohidrata, lako se probavlja te se time akumulirana energija iskorištava tokom cijelog dana.
Nutricionistica Marjorie Nolan ističe da su sve vrste graha dobre jer sadrže skoro istu količinu proteina, vlakana, omega-3 masnih kiselina i antioksidansa. Preporučena dnevna doza za konzumaciju iznosi pola do dvije trećine šalice graha.
Kava
Ovaj napitak s kofeinom pruža vam prijeko potrebnu količinu ‘startne’ energije kako biste započeli dan. Nolan ističe kako kava zaista može pomoći u boljoj koncentraciji, no samo u malim dozama. Ako ste ljubitelj velikih porcija kave s mlijekom, kapučina i sl., kako biste izbjegli kofeinsku tremu i porast tjelesne mase, preporučena količina konzumacije je osmina šalice. Dr. Gomez-Pinilla naglašava kako neke studije sugeriraju da bi kava mogla pomoći u preventivi Parkinsonove bolesti. No, ako ne volite tu ‘čarobnu tamnu’ tekućinu, prebacite se kao i dr. Gomez-Pinilla na zeleni čaj koji ima skoro jednake učinke na zdravlje.
