Prehrana
Sol može iritirati sluznicu želuca te se preporučuje smanjen unos soli kako bi se izbjegla iritacija. Neka istraživanja sugeriraju da prekomjeran unos soli povećava rizik infekcije s H. Pylori te da pogoršava neke oblike gastritisa. Kofein bi trebalo svakako izbjegavati, ne samo u kavi, već i onaj u crnom i zelenom čaju te nekim napitcima jer pojačava izlučivanje želučane kiseline. Izbjegavanje tih napitaka može pridonijeti ublažavanju simptoma gastritisa. Eliminirajte potencijalne alergene iz hrane, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, kukuruz, soju, konzervanse i aditive hrani. Liječnici bi vam mogli preporučiti testiranje na alergije i intolerancije na hranu. Korisno je jesti hranu bogatu antioksidansima – od voća crne bobice, trešnje i rajčice, a od povrća kelj, špinat i paprike. U prehranu uključite namirnice bogate flavonoidima i jedite hranu bogatu vitaminom B i kalcijem, kao što su bademi, grah, cjelovite žitarice, zelenolisno povrće i morske alge.
Izbjegavajte rafiniranu hranu, bijeli kruh, šećer i tjestenine. Konzumirajte manje crvenog mesa, a više ribe i laganog bijelog pilećeg i purećeg mesa. Smanjite ili eliminirajte unos trans-masnih kiselina koje se mogu pronaći u margarinu, slastičarskim i pekarskim proizvodima te procesuiranoj hrani. Upotrebljavajte hladnoprešana i nerafinirana ulja u prehrani kao što je maslinovo ulje.
Uz kofein iz kave i čaja izbjegavajte napitke koji bi mogli iritirati sluznicu želuca ili povećati izlučivanje želučane kiseline, izbjegavajte alkohol i gazirane napitke.
Izbjegavajte alkohol, duhan, kofein i hranu bogatu šećerom, soli i zasićenim masnoćama. Izbjegavajte aditive u prehrani (mononatrij glutamat). Pijte 6-8 čaša filtrirane vode dnevno.
Dodaci prehrani
MULTIVITAMINI koji sadrže vitamine A,C, D, E i B vitamine te minerale u tragovima kao što su magnezij, cink i selen, korisni su za uzimanje kod gastritisa.
OMEGA-3 MASNE KISELINE iz ribljeg ili lanenog ulja (1-2 kapsule ili 1-2 jušne žlice dnevno) – pomažu smanjiti upalu i poboljšati imunitet. Ako uzimate omega-3 masne kiseline uz terapiju antikoagulansima, korisno je konzultirati se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
PROBIOTICI ili prijateljske bakterije koje sadrže laktobacile ili bifidobakterije – korisne su u održavanju imuniteta i zdrave probave. Koriste se kao napitci ili u obliku kapsula i praha. Probiotici djeluju povoljno kod infekcije H. Pylori i pomažu u smanjenju neugodnih simptoma gastritisa te smanjuju nuspojave koje se javljaju prilikom uzimanja antibiotika koji se najčešće preporučuju kao tretman za liječenje H. Pylori.
VITAMIN C (500 mg-2 g dnevno) – vitamin C je snažan antioksidans koji smanjuje koncentraciju slobodnih radikala u sluznici želuca koji se učestalo javljaju kao posljedica infekcije H. Pylori. Primijećene su niže koncentracije C vitamina kod osoba koje boluju od kroničnog gastritisa. Uzimanjem samo 500 mg vitamina C kroz dulje vrijeme primijećeno je da vraća koncentraciju C vitamina u želučanom soku na normalnu vrijednost.
CINK – zajedno s vitaminom A pomaže u liječenju i učestalo se preporučuje osobama s peptičkim ulkusom. Na primjer, kod osoba koje su kod čira na želucu uzimale 50 mg cinka tri puta dnevno primijećeno je tri puta brže zacjeljivanje nego kod osoba koje su uzimale placebo. Doza cinka korištena u studiji je vrlo visoka ako je uspoređujemo s uobičajenom dozom za odrasle osobe (15- 25 mg). Kod uzimanja cinka, važno je usporedo uzimati i bakar kako bi se izbjegao deficit bakra.
