Malčiranje znači zastiranje tla koje obrađujemo prirodnim materijalima. To nije neka nova tehnika, već je to prenešeno zapažanje iz prirode – u prirodnom obliku tlo nigdje nije golo kao kod “konvencionalne” obrade tla. Golo je tlo izloženo surovim utjecajima prirode: sunce isušuje tlo, vjetrovi otpuhuju gornji humusni sloj, kiša udara na površinu tla, razara strukturu zemlje i ispire humus, te se pod navedenim uvjetima stvara kora na zemlji kroz koju ne može proći zrak, tijekom zime mraz prolazi duboko u nezaštićenu zemlju i onemogućuje život u gornjim slojevima zemlje.
Slika: ovako izgleda površina zemlje kad sunce naglo osuši gornji sloj zemlje na kojem je stajala voda nakon obilne kiše
Tlo ispod malča ostaje toplije, tako da i tokom zime može biti stanište mnogim životinjskim vrstama, štiti tlo od vanjskih utjecaja kao što su sunčeve zrake, jake kiše i vjetrovi. Ispod malča zemlja duže zadržava vlagu i mrvičastu strukturu jer ju ne nabivaju kiše, također štiti od pregrijavanja od jakih sunčevih zraka. Istodobno sloj malča onemogućava bujanje korova na površini koju prekriva. Temperatura ispod malča je ujednačena i to bolje odgovara biljkama za rast, a i plodovi nisu blatni nakon jakih kiša, jer malč “amortizira” udarce kiše.
Tlo prekriveno malčom idealno je stanište mnogim kukcima i ostalim životinjama koje konstantno ruju i prozračuju zemlju, uvlače i prerađuju organski materijal u zemlji, te time gnoje zemlju, odnosno stvaraju kompost na licu mjesta. Osim toga, posljedica malčiranja i povećanja života ispod zemlje je prirodni izvor ugljične kiseline koju u tlu proizvode mikroorganizmi. Ugljična kiselina izlazi iz zemlje na površinu i biljke ju upijaju kroz sićušne otvore na naličju listova, a ona je potrebna biljkama za proizvodnju šećera. To je objašnjenje zašto na malčiranim površinama biljke jako bujno rastu.
Dakle, malčirane površine su bolje stanište za životinje i mikroorganizme koji rahle i gnoje zemlju, održavaju tlo zimi toplijim i štite ga ljeti od pregrijavanja, štite tlo od sunca, vjetra, kiše, erozije. Za vrtlara/icu to znači manje kopanja, manje korova, manje zalijevanja i manje gnojenja – jer dio tih funkcija odrađuje malč.
Malč se stavlja na netom obrađene gredice, prije nego se zemlja posuši. Malč treba konstantno dodavati, jer on “nestaje” velikom brzinom – kukci ga odvlače pod zemlju. Zanimljivo je da čak niti lišće ispod drveća zapravo nije potrebno pospremati – do 90% lišća glista i ostali kukci odvuku pod zemlju i tamo ga prerade, te se teko povećava količina humusa u zemlji.
Jedini nedostaci malča su u uvjetima vlažnih godina, jer su tad idealno skrovište za puževe, ali i to se može izbjegnuti na način da se malčira samo u tankom sloju, te kod teških vrsta tla. Malčirane gredice su također jako privlačne i voluharicama, ali činjenica jest i da će voluharice ako im se dopada kopati i ispod nemalčiranih gredica, stoga to nije razlog za odustajanje od malčiranja.
Materijal za malčiranje, odnosno tehnike malčiranja bih podijelila u 3 skupine:
1. Živi prekrivači tla
– određene biljke svojim rastom prekrivaju i štite zemlju od isušivanja. Prošle sam godine “otkrila” jedan “korov” – mišjakinju (crijevac, lat.Stellaria media), odnosno njene karakteristike za odličan prekrivač tla od jeseni preko zime do proljeća. Mišjakinja je najpoznatija kao invazivna vrsta korova, a nažalost manje poznata kao ljekovita biljka i cijenjeno povrće u doba Rimskog carstva. Karakteristike ove biljke mogu se jako pametno iskoristiti i tako ju iz “neprijatelja” pretvoriti u “saveznika”. Kako sam ja to učinila? Moj glavni problem je bio premalo materijala za nastiranje radi poprilične veličine vrta, i tako mi je neminovno jedan dio zarastao korovom. Prve sam ga godine bjesomučno čupala na jesen i njime prekrivala gredice, što također nije loša ideja, ali iziskuje dosta napora.
Tad sam primjetila da mišjakinja ionako ne raste tokom ljetnih vrućina, već samo na jesen i u rano proljeće – a u to vrijeme ionako ne vršim nikakve zahvate po zemlji – pa sam ju ostavila nek raste. Odluka se je pokazala pametnim idejom – mišjakinja raste kao sag po gredicama – proširila se je i prekrila gredice i tako preuzela sve dobre funkcije malča. U rano proljeće je i idealno povrće koje okusom podsjeća na okus mladog kuhanog kukuruza, a kad je vrijeme za proljetnu sjetvu ona je već otišla u sjeme, jednostavno se makne s gredica, nema veliko korijenje i ispod je zemlja odlične mrvičaste strukture, a i tad ju i dalje iskoristim kao materijal za prekrivanje gredica. Rijetko kad počinje bujati tokom ljeta po gredicama, u “invaziju”, i to dobrodošlu kreće krajem jeseni. Uglavnom, promatrajte korove koje imate na vrtu i probajte iskoristiti prirodne karakteristike sebi u korist.
Na slici se vidi sag od mišjakinje koja ima sitne bijele cvjetiće, sličnih je karakteristika i čestoslavica, plavih cvjetića.
Tokom ljeta, odličan prekrivač za tlo može biti i dragoljub, na cvjetnim gredicama recimo alyssum za prekrivanje praznina između većeg cvijeća, razno ljekovito i ukrasno grmlje koje popunjava praznine i štiti tlo.
Zelena gnojidba
Zelena gnojidba je stara ratarska metoda pomoću koje se povećava plodnost tla i štiti tlo od vanjskih utjecaja. Iako se je ova tehnika više koristila na velikim površinama, te su se određene biljke uzgajale i potom zaoravale u tlo da se poveća plodnost tla, preporučljiva je i na manjim površinama. Svugdje gdje trenutno imate slobodne gredice, preporučljivo ih je zasijati određenim biljkama koje štite tlo i povećavaju plodnost tla. Za zelenu gnojidbu najpogodnije su biljke koje svojim korijenjem povaćavaju količinu dušika u tlu – neke vrste djetelina, gorušica, mahunarke. Kako je korijenje tih biljaka “alat” koji skuplja dušik, preporuča se čim duže ostaviti korijenje u tlu, tako da se nadzemni dio može kasnije porezati i položiti na tlo, a korijenje ostaje u tlu.
Jedino tu kao nedostatak mogu spomenuti korijenje djeteline – ima jako invazivan i bujan sustav korijenja i brzo prekriva sve oko sebe, pa zna biti problem kad se želi nešto drugo saditi na tu površinu, priličan je posao maknuti svu djetelinu da se napravi mjesto za druge biljke.
Facelija je također odlična biljka za zelenu gnojidbu, svojim korijenjem tj izlučevinama korijenja tjera nematode iz tla gdje je posađena, raste jako brzo i svojom zelenom masom brzo prekriva tlo, a cvjetovi su jako privlačni pčelama. Ona se sama jako uspješno zasijava, a lako se miče ako se želi nešto drugo zasaditi, te se može njome malčirati.
Slika: cvijet facelije
2. Prirodni materijali za prekrivanje gredica
Mnogi prirodni materijali mogu se iskoristiti za prekrivanje gredica. Može se koristiti otkos trave, sijeno, slama, lišće, prazne mahune ubranih mahunarki, korov po gredicama – počupan i usitnjen poslagan po gredicama, papir i karton (ipak u manjim količinama), kora drveća (za vrste koje vole kiselije tlo), kamenje (idealno kao ukras u cvjetnim gredicama), poluzreli kompost.
Posebno je dobar malč od pojedinih biljaka, a radi svojih karakteristika:
– listovi gaveza – sadrže dosta kalija, odličan su materijal za gredice rajčica
– listovi rajčice – odličan malč za kupusnjače jer tjeraju nametnike koji napadaju kupusnjače, a i same rajčice vole biti malčirane “vlastitim” materijalom
– kopriva – posebno ju vole kišne gliste, poboljšava kvalitetu humusa – preporuče se stavljati i u kompost
– ljekovito bilje – djeluje ozdravljujuće na tlo i biljke
Ako stavljate malč od svježeg otkosa trave kosilicom, tu morate biti oprezni i nikad ga ne stavljati u debelom sloju – svježe pokošena trava kosilicom počinje fermentirati ako je stavljena na hrpu, temperatura u takvoj hrpi poraste prilično, čak i do vrućeg, i počinje se pušiti iz nje. Zato svježi otkos trave prije barem jedan dan ostavite da se posuši, ili ga stavljajte jako rahlo i u tankom sloju. Dan-dva nakon stavljanja takvog malča gredice mirišu jako ugodno po svježem sijenu – to je miris koji vraća u djetinjstvo:)
U kojem sloju stavljati malč je diskutabilno pitanje. Ovisi o vrsti tla, koliko je vlažna godina, koju vrstu biljaka i u kojoj fazi vegetacije imate na gredicama… Postoje tehnike kod kojih se stavlja debeli sloj malča 5-8 cm (ne deblje jer tad malč može smetati i gušiti tlo) – takav malč doduše ne možete staviti ako ste baš netom posijali sjeme na tu gredicu – biljčice neće moći doći do površine. Deblji sloj malča bi preporučila kod odraslih biljaka ili kad na gredicu sadite veće prije uzgojene biljke, nipošto kod sjetve, i nikad tik uz biljke, nego ga malo razmaknite od biljke. Kod tankog sloja malča ne smeta biljkama ako je tik uz njih, jer takav tanki sloj ionako pod utjecajem kukaca ispod jako brzo nestaje i treba ga stalno dodavati. Kod sjetve se preporuča čim tanji sloj malča, najbolje sitno usitnjeni otkos trave. A ako svejedno stavljate debeli sloj malča, razmaknite ga na mjestu gdje ste sijali sjeme, da sjeme može niknuti i mlade biljčice porasti.
3. Umjetni materijali za malčiranje
U prodaju se može nabaviti crna folija koja se može koristiti za malčiranje, ona se često koristi kod uzgoja jagoda. Crna folija doduše štiti tlo od isparavanja i zadržava toplinu, ali ne propušta vlagu izvana i onemogućava cirkulaciju zraka. A prije ili kasnije kod mnogih korov ipak uspije narasti ispod i počinje se gurati van kroz otvore za biljke.
Postoje i preforirane folije koje omogućavaju bolju regulaciju vlage i zraka.
Međutim, obje vrste folije imaju jedan veliki nedostatak, a to je odsustvo organske materije za životinjske zajednice u tlu ispod njih. Jedna od glavnih funkcija malča je i gnojenje tla, umjetni materijali to ne mogu, stoga se preporuča čim ih manje koristiti.
Zaključak
Najpametnije što mogu preporučiti jest: isprobavajte i promatrajte rezultate. Probajte iskoristiti sav organski materijal koji imate pri ruci i probajte ga iskombinirati s samoniklim biljem koje ima pogodne karakteristike u vašem biosustavu. Možete nabaviti i vrtnu sjeckalicu i tako usitniti organski materijal koji imate i napraviti ga pogodnim za malčiranje vaših gredica. Pokušajte zaboraviti na čiste i uredne nepokrivene gredice kao verziju idealnog povrtnjaka /cvjetnjaka – malčiranje se je u praksi pokazala kao puno bolja i učinkovitija metoda. I malčirane gredice mogu jednako tako izgledati uredno, ako vas to brine. Na kraju krajeva, tu je ipak bitnija funkcionalnost od onog što će možda reći susjedi.
Ja u najvećoj mjeri koristim svježi otkos trave, koji usitnjen rahlo raspoređujem po gredicama. To je materijal koji najviše imam pri ruci, a i pokazao se je idealnim u načinu na koji ja obrađujem vrt – kod mene se mnoštvo biljki samo zasijava, i samim time deblji sloj mi je nepoželjan jer bi smetao kod nicanja biljčica. Stoga se je kod mene kombinacija samoniklog bilja zimi i tanji sloj malča tokom godine, uz pokrov od počupanog korova koji buja tokom ljeta, pokazao kao idealna kombinacija za vrstu vrta koju ja želim napraviti – a to je vrt koji se dijelom sam zasijava, dijelom ga ja nadopunjujem.
Što će se pokazati kao idealna metoda u vašem vrtu: isprobavajte i pratite, učite iz vlastitih grešaka….idealna metoda za vaš biosustav će se sama nametnuti kroz izvjesno vrijeme.
Napisala: Silvija Kolar-Fodor
