Kako bi se plesna umjetnost u Hrvatskoj nastavila razvijati, potreban joj je institut. Oko toga se složila većina plesnih umjetnika, stručnjaka koji se bave plesnom umjetnošću na akademskoj razini, te predstavnika kulturnih institucija na zagovaračkom događaju Transformativne politike za ples koji se u Zagrebu održao u sklopu Koreografske konvencije.
Sudionici tog događaja nemaju istovjetnu viziju kako bi institut za plesnu umjetnost trebao izgledati, no složni su oko toga koje bi bile njegove glavne zadaće. Taj bi se institut trebao baviti prikupljanjem znanja i iskustava o plesnoj umjetnosti te njihovim prijenosom na nove generacije koreografa i plesnih umjetnika.
„Ministarstvo kulture i medija iz godine u godinu povećava budžet za plesnu umjetnost. Samo u posljednje četiri godine taj smo budžet povećali za 2,5 puta. U hrvatskoj plesnoj umjetnosti jedan od najvećih izazova predstavlja fragmentacija plesne scene. Nedostaje platforma na kojoj bi se plesna umjetnost mogla razvijati. Trebamo znati prepoznati kada umjetnost može prijeći na novu razinu. Za plesnu umjetnost sada je taj trenutak. Centar ili institut za plesnu umjetnost tu bi scenu podigao na novu razinu. Djelovao bi kao neka vrsta kišobrana. Omogućio bi plesnim umjetnicima bolju produkciju, veću vidljivost, razvoj suradnji te kvalitetniju edukaciju“, kazala je Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Nevena Tudor Perković
Goran Sergej Pristaš, dramaturg i član radne skupine za kulturnu politiku i kulturni razvoj Grada Zagreba, predstavio je Program razvoja kulture Grada Zagreba te prve korake u njegovoj realizaciji.
„Uz utrostručenje budžeta za ples Grad Zagreb je odlučio osnovati ustanovu Novi prostori kulture koja će oko nove kulturne infrastrukture okupljati niz kulturnih organizacija i aktera. Zagreb dobiva nove pozornice i za plesnu umjetnost. Gradi se nova gradska knjižnica s kulturnim centrom, a preuređuju se i za umjetnost će se moći koristiti bivša tržnica na Trnju i bivše tvornice Pluto i Badel. Preuredit će se kazališne dvorane u Novom Zagrebu i Dubravi, a s plesom je moguće povezati i Scenu Ribnjak te Pučko otvoreno učilište”, rekao je Pristaš.
Madeline Ritter, kuratorica i kreatorica umjetničkog programa Bureaua Ritter iz Berlina, istaknula je potrebu osuvremenjivanja postojećih kulturnih ustanova te kazala kako su kazališta u Njemačkoj sada uključena u taj proces.
Marijana Cvetković, producentica i kuratorica u Stanici – Servisu za suvremeni ples iz Beograda, kazala je kako je stanje u plesnoj umjetnosti u Srbiji, ali i cijeloj tamošnjoj kulturi, jako teško, te izrazila nadu da će se stanje popraviti promjenom vlasti.
Teja Reba, predsjednica Društva za suvremeni ples Slovenije iz Ljubljane, rekla je da je u Sloveniji osnovan institut za ples. Pri osnivanju instituta surađivali su predstavnici vlasti i plesne scene. Preporučila je da se kroz sličan dijalog razvije institut za plesnu umjetnost u Hrvatskoj.
„Institut za plesnu umjetnost ne treba poseban prostor. On danas može djelovati i u oblaku, tzv. cloudu. Važno je da poveže umjetnike, stručnjake, organizacije i kulturne ustanove koje se bave plesnom umjetnošću“, rekla je Silvia Marchig, producentica i organizatorica Koreografske konvencije.
Zagovarački događaj Transformativne politike za ples organizirali su Antisezona i Nomad Dance Academy, mreža koja se zalaže za veću sigurnost i bolje radne uvjete umjetnika koji se na Balkanu bave suvremenim plesom.
Ovakvi se zagovarački događaji organiziraju kako bi se na jednom mjestu umjetnici i kreatori politika mogli susresti, razgovarati i razmjenjivati iskustva iz područja suvremenog plesa i politika koje ih se tiču.
Pročitaj i ovo:
- Koreografska konvencija u Zagrebu okupila koreografe i plesne umjetnike iz 20 zemalja
- Ovi kućanski uređaji olakšavaju svakodnevicu tijekom hladnijih mjeseci i nadolazećih blagdana
- Ne propustite priliku da ove sezone ostavite snažan dojam – uz Stevea Maddena!
