Zdravlje započinje s pravilnom probavom – čuvajte ga

Problemi s probavom mogu biti različitog tipa – od osjećaja nadutosti i težine u želucu, preko žgaravice i nepodnošenja određenih namirnica (intolerancija na laktozu, fruktozu ili histamin iz hrane), do zatvora uzrokovanog slabijom pokretljivošću crijeva i neravnotežom crijevne flore. Kako biste generalno smanjili rizik od probavnih tegoba svakako je bitno prestati pušiti, konzumirati alkohol i napitke koji sadrže kofein, jesti manje i češće obroke spravljene od namirnica koje vam ne uzrokuju tegobe, ne jesti najmanje 3 sata prije spavanja, izbjegavati tjelovježbu nakon obroka i izbjegavati stres.

 

Ukoliko imate izražene i svakodnevne probavne tegobe, ako naglo i neobjašnjivo mršavite, osjećate žgaravicu i ujutro kada se probudite ili osjećate nelagodu nakon jela, a niste sigurni da li je riječ o lošoj probavi, obvezno se javite svom liječniku, kako biste napravili sve pretrage da bi se utvrdilo što je uzročnik vaših tegoba.

 

 

Nadutost, grčevi i težina u donjem dijelu trbuha nakon svakog obroka te ako manjak snage i loše raspoloženje, mogući su znaci nepodnošenju pojedinih namirnica. Simptomi nepodnošenja hrane su vrlo nespecifični, a variraju od npr. gore navedene nadutosti, težine u želucu i grčeva, preko glavobolje, migrene, umora ili depresije do osipa, svrbeži, dermatitisa, psorijaze, artritisa itd.

 

Najvažniji uzrok intolerancije na hranu je manjak enzima u probavnom sustavu, ali do nje može doći i zbog farmakološkog učinka vazoaktivnih amina prisutnih u hrani (npr. histamin iz tvrdog sira ili crvenog vina) te anomalije u apsorpciji hranjivih tvari u crijevima (intolerancija na fruktozu). Probavni enzimi se stvaraju u gušterači i omogućuju probavu unesene hrane. Osnovne skupine probavnih enzima uključuju proteaze za probavu proteina, lipaze za probavu masnoća i amilaze za probavu ugljikohidrata. Enzim celulazu, koji je potreban za razgradnju vlakana, ljudski organizam ne proizvodi, stoga ga je potrebno unijeti u organizam konzumacijom sirovih namirnica ili u dodacima prehrani. 

 

 

Najpoznatija intolerancija na hranu je nepodnošenje laktoze. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže šećer laktozu koji se u organizmu razgrađuje uz pomoć enzima laktaze. S obzirom da se prirodna proizvodnja laktaze u organizmu postepeno smanjuje već nakon druge godine života, laktoza se ne probavlja do kraja i nastaju simptomi kao što su nadutost, grčevi i proljev.

 

Također, mahunarke i žitarice predstavljaju važan dio zdrave prehrane, ali kod velikog broja ljudi izazivaju nadutost i vjetrove. Za razgradnju ovih namirnica potrebne su velike količine probavnih enzima (osobito iz skupine amilaza). Ukoliko organizam ne proizvede dovoljne količine tih enzima, dolazi do otežane probave ugljikohidrata koji se nalaze u ovim namirnicama i do pojave simptoma intolerancije.

 

 

 

Probiotici "dopunjuju odred" zdravih bakterija koje se i inače nalaze u crijevima. Posljednjih godina sve je više znanstvenih istraživanja koja dokazuju brojne pozitivne učinke probiotika na zdravlje općenito, posebno na zdravlje crijeva, a korisni su i za brže ponovno uspostavljanje ravnoteže bakterijske crijevne flore kad je ona narušena zbog uzimanja antibiotika. 

 

U slučaju  gore navedenih simptoma, ograničite unos namirnica koje prekomjerno opterećuju probavu. Počnite sa smanjenjem konzumacije mliječnih proizvoda (dnevno pojedite najviše dva mliječna obroka), a posebno izbjegavajte velike količine mlijeka, ali i kavu s mlijekom. Potrebnu količinu kalcija organizmu osigurajte konzumiranjem kozjeg sira ili jogurta. Oprezni budite i s rafiniranim žitaricama, odnosno ograničite unos keksa, bijeloga kruha, rafinirane tjestenine i riže, te ih radije zamijenite cjelovitim žitaricama koje se  znatno lakše probavljaju.  U prehranu uvrstite i mahunarke: leću, mahune, slanutak…

 

 

Žgaravica je osjećaj pečenja i boli iza prsne kosti, koji se može širiti u epigastrij ("žličicu"), ili u ždrijelo. Jedan je od osnovnih simptoma GERB-a (gastro-ezofagealne refluksne bolesti, gaster = želudac), kada je obično udružena s povratom želučanog sadržaja. Rjeđa je u sklopu ulkusne bolesti, gastritisa (upale sluznice želuca), bolesnika koji imaju žučne kamence, te u bolesnika koji imaju usporeni rad crijeva (peristaltiku), kao što su na primjer dijabetičari. Javlja se u 20-40 % ljudi, a 7 % odraslih ima svakodnevne tegobe.

 

Budući da je sastav sluznice jednjaka drugačiji od sastava sluznice želuca te je jednjak kao takav manje zaštićen, kiselina može oštetiti njegovu sluznicu. Opetovano, često i dugotrajno prodiranje kiseline u jednjak može izazvati teže zdravstvene tegobe, pa čak i karcinom. Najbolji način borbe protiv žgaravice je pokušati je spriječiti. Tipično je da se žgaravica javlja nakon jedenja masne, pržene hrane, obično sat vremena nakon jela, pa je bitno izbjegavati takvu hranu. Opustite se dok jedete (stres povećava proizvodnju želučane kiseline) – sjednite, jedite polako i  ne velike količine hrane, dobro prožvačite hranu. Konzumiranje alkoholnih pića i pušenje potiču žgaravicu, pa treba razmisliti o prestanku. Nemojte leći odmah nakon jela.

 

Antacidi (lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu) su ovdje lijekovi prvog izbora, jer se gotovo uopće ne apsorbiraju iz probavnog trakta. Antacidi ne smanjuju količinu izlučene klorovodične kiseline, već samo neutraliziraju izlučenu (povećanu) količinu. Kao antacidi koriste se magnezijeve, natrijeve, kalcijeve i aluminijeve soli karbonata, silikata ili hidroksidi.

 

Ako imate dvije ili više epizoda žgaravice tjedno ili je osjećate kronično i dugotrajno te vas ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, trebali biste se obratiti liječniku. Čak niti uzimanje antacida u nekim slučajevima ne pomaže. Kada su tegobe jače i učestale potrebno je u terapiju uvesti inhibitore histaminskih receptora (npr. ranitidin), ili lijekove koji snažno smanjuju lučenje želučane kiseline, koje zajedničkim imenom zovemo inhibitorima protonske pumpe (IPP). 

 

 

Od zatvora pate milijuni ljudi, od kojih su tri četvrtine žene, no taj se problem često prešućuje, bilo zbog srama ili zbog uvjerenja da se ne može riješiti. Opstipacija je izostanak spontana pražnjenja crijeva, a konstipacija označava stanje kada osoba ima rijetke, tvrde, oskudne i suhe stolice, ali i promjenu u rutini pražnjenja crijeva, vrlo često praćenu osjećajem nepotpuna pražnjenja. Uzroci zatvora su najčešće promjena uobičajenih, svakodnevnih životnih navika (putovanja, privremeno nekretanje, preobilni obroci), uzimanje nekih lijekova (primjerice, sedativa ili lijekova protiv kiseline) ili bolesti poput dijabetesa, tumora, sindroma nadraženog crijeva, multiple skleroze i sl., a čest je i u trudnoći.

 

Zatvor se može javiti samo povremeno ili pak prerasti u kroničan problem potraje li dulje od šest tjedana. Često je praćen umorom jer se organizam nedovoljno oslobađa toksina iz sadržaja crijeva. Kad je prolaz crijevnog sadržaja usporen, sluznica crijeva dulje upija vodu i stolica postaje tvrda.

 

 

Prirodna pomoć kod zatvora je konzumiranje namirnica bogatih vlaknima (mahunarke, povrće, voće, žitarice, integralni kruh, riža i tjestenina) i dovoljnih količina vode (2 litre tekućine dnevno), koji pomažu održati mekoću stolice, poboljšavaju tonus mišića stijenke crijeva i potiču prolazak stolice kroz crijeva. Također, bitno je uvesti i svakodnevno kretanje, jer ono potiče peristaltiku.

 

Magnezij je mineral koji doprinosi normalnom radu mišićnog i živčanog sustava, od mišića do probavnog trakta. Većina osoba koje probaju magnezij primijetit će mekše i učestalije stolice. Budući da mnoge osobe imaju manjak magnezija u prehrani, suplementacija magnezijevim tabletama će biti od dvostruke koristi.

 

Ukoliko vas muče nadutost i težina u želucu moguće je da je probavljanje hrane otežano zbog smanjene proizvodnje probavnih enzima (laktaze, amilaze, lipaze, proteaze itd.). U tom slučaju od koristi mogu biti dodaci prehrani koji sadrže probavne enzime.

 

Probiotici su dobre bakterije koje žive u našim crijevima. Iako su poznatije po sprječavanju proljeva, ove bakterije pomažu i kod zatvora. Zaslužene su za normalnu probavu i uklanjanje štetnih bakterija koje proizvode toksine. Probiotici su mikroorganizmi (iz roda laktobacila i bifidobakterija) koji živi dospijevaju u crijeva i tamo obavljaju funkcije korisne za zdravlje organizma. Može ih se dodavati u razne prehrambene proizvode, poput jogurta, napitaka i drugih proizvoda na bazi fermentiranog mlijeka. 

 

Ukoliko vas muči žgaravica, antacidi (magnezijeve, natrijeve, kalcijeve i aluminijeve soli karbonata, silikata ili hidroksidi – lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu) su lijekovi prvog izbora. Tako npr. bikarbonat, tj. hidrogen karbonat, ima veliku sposobnost vezivanja kiselina, pa dobro neutralizira želučanu kiselinu i pomaže kod žgaravice.

 

Samo ako je doista nužno, možete posegnuti za laksativima, no bez pretjerivanja i uvijek u dogovoru s liječnikom. Dugotrajno, prečesto ili nepravilno korištenje ovih lijekova može izazvati nadraženost crijeva te neku vrstu ovisnosti, uslijed koje bi pražnjenje bez laksativa moglo postati problem. Laksative treba koristiti samo kao sredstvo za kratkoročno rješavanje zatvora, nakon kojeg morate nastojati stimulirati crijeva na pražnjenje prirodnim putem.