Koliko god se trudili teško ju je izbjeći, plastika je postala dio naše svakodnevice. U nju pakiramo gotovo sve, pijemo i jedemo iz nje te često, možda i nesvjesni toga, nosimo odjeću od plastičnih materijala.
Toliko je raširena da je već pomalo uzimamo ˝zdravo za gotovo˝. Međutim, plastična ambalaža je daleko od ˝zdravog˝. Osim ogromnih količina plastičnog otpada koji svakodnevno završava u smeću (jedna plastična boca razgrađuje se oko 1000 godina!), plastična ambalaža može naštetiti i našem zdravlju.
Prije samo dvadesetak godina bilo je vjerojatno nezamislivo piti vodu iz plastičnih boca, danas je to uobičajena navika. Iako je voda iz naših slavina sasvim pitka, često kupujemo vodu u plastičnoj ambalaži misleći da je bolja za naše zdravlje. Međutim, jeste li se ikad pitali što znače oznake na plastičnim bocama?
Na dnu svake takve boce nalazi se objašnjenje kemijskog sastava plastike iz koje pijete. Riječ je o trokutu s brojem u sredini – on zapravo pokazuje koliko je opasna vaša plastika.
Što znače oznake na plastičnim bocama? Evo male pomoći u razumijevanju tih znakova:
• 1 – PET (PETE )
Polietilen tereftalat – boce za vodu i sokove, detergente, može se reciklirati.
Ove boce namijenjene su jednokratnoj uporabi jer postoji mogućnost da ispuštaju teški metal antimon i kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Osim toga mogu sadržavati i kancerogene spojeve.
• 2 – HDP (HDPE )
Polietilen velike gustoće – boce za mlijeko, može se reciklirati.
Radi se o „dobroj“ plastici koja je sigurna za korištenje jer postoji jako mala vjerojatnost da će ispustiti štetne kemikalije u vodu.
• 3 – PVC (3V)
Polivinil klorid – plastični podovi, tegle za cvijeće, kreditne kartice, tuš-zavjese.
Premda ispušta dvije otrovne kemikalije koje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu, još je uvijek najčešće upotrebljavana plastika za boce.
• 4 – LDPE
Polietilen niske gustoće – omoti za cd, plastične vrećice za kupovinu ili spremanje hrane.
Ne ispušta kemikalije u vodu.
• 5 – PP
Polipropilen – plastični čepovi, slamke, kutije za spremanje hrane, najčešće se ne reciklira.
Također spada u plastike koje ne štete našem zdravlju. Od nje se proizvode čašice za jogurt i boce u koje se pakiraju sirupi.
• 6 – PS
Polistiren – plastične šalice za kavu. U vodu ispušta kancerogenu tvar stiren.
Najčešće se koristi u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu ili u ambalaži brze prehrane.
• 7 – PC (ili bez oznake)
Mješavina nekoliko vrsta plastike – najnezdravija plastika za pakiranje prehrambene proizvode. Izlučuje kemikaliju BPA koja se povezuje s povećanim rizikom od srčanih oboljenja, šećerne bolesti i abnormalnosti enzima jetre. Na žalost, često se koristi u bočicama za dojenčad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane. Kanada je već zabranila njeno korištenje a Europska Unija ne dopušta njenu prisutnost u dječjim bočicama.
Plastične mase koje ne ispuštaju kemikalije u vodu nose oznake:
HDP (HDPE), LDPE i PP ili brojeve 2, 4 i 5 .
Kod svih ostalih oznaka radije razmislite jeste li baš toliko žedni. Voda u takvim bocama podložna je kemijskom djelovanju ambalaže u kojoj se nalazi, a kod naknadnog punjenja izložena je i bakteriološkom djelovanju.
Najbolje rješenje je vratiti se korištenju dobrih starih staklenih boca ili držite vodu u aluminijskim bocama sa zaštitnom košuljicom koja sprečava njen neposredan dodir s aluminijem.
