Serotonin ili kako ga neki nazivaju – hormon sreće, ponaša se u tijelu kao neurotransmiter, prenosi živčane impulse u mozak. Nalazi se u mozgu i probavnom traktu, a na njegovo stvaranje utječu brojne vrste namirnica – primjerice tamna čokolada, kompleksni ugljikohidrati, voće i povrće i mliječni proizvodi. Izrazito je potreban hormon za regulaciju mnogih tjelesnih funkcija, a kada ga nemate dovoljno u organizmu, dolazi do sindroma deficita serotonina, koji sa sobom nosi i određene simptome.
Poremećaji raspoloženja
Serotonin djeluje na naše raspoloženje, a njegov nedostatak najčešći je uzročnik depresije. Prema podacima Mayo klinike, kada je ravnoteža neurotransmitera, posebice serotonina, izmijenjena, izravno se mijenja i naše raspoloženje. Što je razina ovog hormona niža u mozgu, to je veći rizik za razvoj depresije. Ovo je ujedno i načelo na kojemu su temeljeni antidepresivi, od kojih se neki nazivaju selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRI) i djeluju na neurotransmiterske sustave. Pomoću antidepresiva, serotonin se pohranjuje u zalihe mozga, što značajno smanjuje osjećaj depresije i popravlja vaše raspoloženje.
Poremećaji spavanja
Razina serotonina u mozgu također može utjecati i na san. Prema članku iz studije objavljenje prije osam godina pod nazivom „Current Biology“, znanstvenici su iskoristili vinsku mušicu kao glavnu zvijezdu u istraživanju spavanja, s obzirom da ima jednostavan živčani sustav. Ovo istraživanje nadogradili su znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji te otkrili da se vinska mušica naspava više i kvalitetnije kad joj je povećana razina ovog hormona. Znanstvenicima je općepoznato da serotonin ima jak učinak na spavanje.
Prekomjerna žudnja za hranom
I za to je kriv serotonin. Hipoglikemijska znanstvena udruga iz Australije u davno objavljenom članku, objašnjava kako je dio posla serotonina i reguliranje osjećaja zadovoljenosti kad je u pitanju hrana i apetit. Kada se regulacija apetita poremeti, dolazi do poremećaja u prehrani, poput prejedanja koje vodi do pretilosti. Šećer pokreće proizvodnju serotonina u tijelu, ako je njegova razina u tijelu preniska, organizam počinje žudjeti za slatkišima i ugljikohidratima. Nažalost, to češće dovodi i do šećerne bolesti.
Želučana nervoza
Serotonin se može naći i u želucu, a prema izvješću istraživanja vitaminskih dodataka prehrani, ako je značajan nedostatak ovog neurotransmitera u tijelu, probavni sistem postaje ranjiv na zatvor ili želučane nervoze. Kako bi poboljšali razinu serotonina i spriječile sve gore navedene simptome, donosimo vam nekoliko savjeta.
Ako ih se budete pridržavali, vjerujemo da ćete izbjeći česte odlaske liječniku.
Sunce je vaš prijatelj
Pokušajte barem trideset minuta provesti na suncu svaki dan. Studije američkog Nacionalnog Instituta za zdravlje pokazuju jak i pozitivan učinak djelovanja sunca na razinu serotonina. Ako se zbog posla ne stignete izložiti suncu, i jača osvijetljenost prostorije ima dobar učinak.
Ništa bez dobrog, starog vježbanja
Odvojite i pola sata svakog dana za bilo kakvu fizičku aktivnost, jer vježbanje podiže razinu dostupnog serotonina u tijelu. U vama stvara osjećaj ispunjenosti i relaksacije, što je i karakteristika ovog hormona. Fizičke aktivnosti poput brzog hodanja, biciklizma te plivanja su odličan način za bolje djelovanje serotonina, a k tome će i vama pomoći da se osjećate bolje i nastavite vježbati.
Ono ste što jedete
Triptofana, aminokiseline koja se u organizmu pretvara u serotonin, ima najviše u purećem mesu. Jedite namirnice koje sadrže zdrave izvore proteina i povećajte unos one prehrane koja je bogata aminokiselinama, poput bijelog mesa peradi, jaja te mliječnih proizvoda.
Na kraju – optimizam!
Izaberite pozitivan način razmišljanja. U studiji ranije spomenutog instituta, dokazano je kako su ljudi koji su skloniji pesimističnom pogledu na svijet, imali i niske razine hormona serotonina. Odbojnost i neprijateljstvo povezani su i s nedostatkom prijateljstava i druženja, a sve to vodi do izoliranosti i depresije. Simptomi depresije i niske razine serotonina čvrsto su povezani. Optimistično razmišljanje ima produktivan učinak na cijeli organizam, uključujući i smanjen rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
