Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ.mag.pharm., vlasnik i voditelj nutricionističkog centra N:utriKlinika dijetoterapija i sportska prehrana (www.nutriklinika.com), utemeljenog 2007. godine., vodeći stručnjak u svom području donosi vrijedne savjete kako se pobrinuti za zdravlje tijekom blagdanskog razdoblja, gdje bogat blagdanski stol stavlja pred nas brojne izazove, u smislu hrane i pića kao utjecaja na probavni sustav.
Božićni dani i novogodišnji praznici vjerojatno su najopuštenije i najljepše doba godine. Doba je to u kojem se sav stres generiran napornim radom, stresnim događanjima tijekom čitave godine, negativnim vijestima iz okoline nastoji smanjiti pojačanim društvenim životom.
U ovim okolnostima – boravkom uz najdraže, prijatelje i obitelj. Uobičajeno je uz druženje i konzumacija pića i hrane, čimbenika iz prehrane koje stvaraju – ugodu. Naime, hrana nije samo informacija i skup hranjivih tvari koji biokemijskim mehanizmima prolazi kroz složene metaboličke reakcije, već je ona i sredstvo uživanja.
No, mnoge osobe opisuju boravak u kući za vrijeme blagdana, i kao nemogućnost vlastite kontrole pri odabiru hrane, očekuju ili bore se s prejedanjem i kao rezultat toga posljedično imaju simptome funkcionalnih poremećaja probavnog sustava ili se pak – debljaju. Dakako, kao posljedica prekomjernog energetskog unosa.
Probavni sustav kao kolateralna žrtva
Zašto je tome tako? Povezanost između prejedanja, debljine i ovisnosti dokazana je već krajem 1990-ih godina. Kompulzivno korištenje hrane, tzv. binge, potiče žudnju, ali potom i poricanje, zabrinutost, ponovno povećanu konzumaciju. Nažalost, kod mnogih se nakon prekomjerne konzumacije i prejedanja, javlja i osjećaj krivnje, što može biti rani put u poremećaje prehrane. Postoje dokazi o zajedničkim neurobiološkim obrascima ovisničkog ponašanja. Studije s funkcionalnim slikama mozga sugeriraju da gubitak kontrole nad prehranom i rezultirajuća debljina uzrokuju promjene u mozgu slične adiktivnim tvarima poput droga.
No, ne utječe sva hrana jednako na objektivne signale prejedanja. Opće je poznato da je hrana koja se ponajviše običava jesti u razdobljima prekomjernog uživanja, hrana s obilježjima: slatko, masno, slano, a mnogi se vole opustiti i uz čašicu alkoholnog pića. Uz masnu hranu, upravo i ponajviše je prekomjeran unos šećera povezan s kompulzivnim jedenjem i prejedanjem. Okus šećera jedan je od najosnovnijih osjetilnih percepcija, i za ljude i za ostale sisavce.
Prehrambeni unos, a potom probavljanje hrane koja obiluje šećerima, a onda i solju te mastima, utječe na sustav neurotransmitera, izazivajući začarani krug ponovne žudnje za tom hranom. Kao prva kolateralna žrtva takvog obrasca prejedanja, i neumjerene prehrane, često svojstvena i u danima opuštanja, blagdanskim danima je probavni sustav.
Kao posljedica ekscesa tih namirnica, dešavaju se i negativne posljedice na probavni sustav. Osjećaj kroničnog umora, simptomi nadutosti, distenzije, meteorizam, konstipacije (probavnog zatvora), a kod mnogih i izmjena stolica – česta su posljedica akutnog prejedanja i neumjerene prehrane. Kasnija dijagnostika kod liječnika može ukazati i na inicijalne promjene masne jetre.
Neminovno dolazi i do disbiotičnih poremećaja, odnosno do neravnoteže i smanjenog broja, ali prije svega vrste komenzalnih probiotičkih bakterija. Upravo zato što je u razdobljima prejedanja došlo do jednosmjernog unosa škrobastih obroka (temeljenih na krumpiru i bijelom brašnu), šećera (kolača, slatkiša) i masnih obroka (francuska salata, pečenja, masno meso, itd.). Takva prehrana izaziva potrebu za dodatnim lučenjem amilaza, lipaza i proteaza, enzima koje luče naše žlijezde s vanjskim izlučivanjem (prije svega, gušterača), ali i želudac (pepsin kao primjer proteaza).
Funkcionalno i ukusno
Još je važnije za istaknuti što nedostaje u takvoj prehrani, i zbog čega, uz navedeno dolazi do disbioze. Naime, uobičajeno prosječni unos ključnih nutritivnih tvari koje ujedno nemaju energetsku vrijednost – drastično je nizak. Dakako, riječ je o vlaknima iz biljnih namirnica. Unos salata koji je obično u popratnim količinama, nije dostatan za postizanje prebiotičkog efekta na ionako osiromašen ili opustošen crijevni mikrobiom uslijed akutno ili kronično jednolične prehrane.
Drugim riječima, jedemo li više povrća za vrijeme blagdana (kiseli kupus u sarmi, zapečena kuhana prokulica uz mesno pečenje, bogate salate uz mahunarke, itd.), omogućit ćemo crijevnom mikrobiomu da dobije svoju “hranu” i počinje stvarati ključne metaboličke glasnike – kratkolančane masne kiseline.
Uz to, možemo proaktivno nasaditi probavni sustav, odnosno debelo crijevo korisnim laktobacilima unosom kefira, kiselog jogurta, kiselog kupusa, kiselih krastavaca, kimchija i zimnice, kao prirodne izvore probiotičkih bakterija iz roda Lactobacillus. Uz to, na raspolaganju su nam i ciljani sojevi iz specijaliziranih probiotika iz dodataka prehrani koji sadrže laktobacilne kulture casei, acidophilus, paracasei, i drugi, kao i bifidobakterijske culture lactis i bifidum.
Dodavanje hrane poput papaje, (koja je nažalost često nedostupna), ili ananasa, može pospješiti nedostatne proteolitičke reakcije u obrocima koji sadrže meso, jaja, ali i druge bjelančevinaste namirnice. Papain i bromelain upravo su te funkcionalne proteolitičke tvari koje će omogućiti poboljšanu uspješnost ovih reakcija u probavi, i smanjenu mogućnost nastanka tegoba dispepsije, funkcionalnih probavnih poremećaja.
U konačnici, u hrani trebamo uživati, u raznim okusima, i njezinim sastavnicama, a kad je ona i funkcionalna i ukusna, tada nam pruža sve dobrobiti i svoj potencijal.
OMNi-BiOTiC® sinbiotici mogu se pronaći u svim bolje opremljenim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama te odabranim DM prodavaonicama, kao i na web stranici Instituta AllergoSan – www.omni-biotic.hr.
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
