Već znamo što zagađenje čini okolišu, a sada se čini kako utječe i na našu kožu – prema novim znanstvenim istraživanjima, zagađenje zraka pridonosi preranom starenju kože ubrzavajući pojavu bora i staračkih pjega kod gradskih stanovnika.
Sunce se dosad smatralo najvećim krivcem za starenje kože, a sada se njemu pridružuje i zagađenje okoliša, osobito zraka. Zagađeni zrak odgovoran je za milijune smrti uzrokovanih bolestima pluća i srca, a njegov se učinak na kožu tek počinje otkrivati.
Mikroskopske čestice dima, čađe i ostalih zagađivača odlaze u atmosferu, a velik dio njih povezan je s prometnim zagađenjem. Ove sitne čestice – ponekad čak 20 puta manje od veličine pora – prolaze u dublje slojeve epiderme, uzrokujući ne samo upalu i dehidraciju kože, već i reakciju na staničnoj razini koja dovodi do gubitka elastičnosti i čvrstoće.
Posljedice zagađenja
Sa zagađenjem zraka raste i prisutnost slobodnih radikala, a s godinama se tijelo slabije može oduprijeti njihovom utjecaju. Slobodni radikali su nestabilne molekule ili atomi koji imaju jedan ili više nesparenih elektrona. Upravo ih to čini visoko reaktivnima jer nespareni elektroni traže svog „para“, a njihovo davanje ili oduzimanje elektrona drugim molekulama uzrokuje promjene u strukturi i funkciji stanica. To dovodi do oštećenja stanica, što se očituje kroz ubrzano starenje kože i nastanak različitih kožnih promjena, od smanjene produkcije kolagena, gubitka elastičnosti i pojave bora.
Studija objavljena u časopisu American Journal of Epidemiology iz siječnja 2009. godine sugerira vezu između zagađenja zraka i iritacija kože. Francuski istraživači uočili su da s većim razinama zagađenja zraka u urbanim područjima raste i broj pojedinaca koji posjećuju liječnika zbog problema dišnog sustava, osipa na koži i glavobolja. Također su ukazali na potencijalnu korelaciju između onečišćenja zraka i alergija te osipa kože povezanog s atopijskim dermatitisom i ekcemom.
Do sličnih je zaključaka došlo i istraživanje iz 2014. godine objavljeno u časopisu Journal of Investigative Dermatology – proučavajući stanovnike Njemačke i Kine, istraživači su otkrili da se, uz relativno malo povećanje onečišćenja zraka, broj staračkih pjega na obrazima povećava za 25%.
No, zagađenje nije samo prisutno vani, nego i unutar doma. Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, zrak unutar kuće može biti u prosjeku 2 do 5 puta zagađeniji nego onaj vani, zahvaljujući sredstvima za čišćenje i isparavanjima iz zidova ili namještaja. Unutarnji zagađivači poput kreozota iz peći i kamina te čestica iz prešanih drvnih proizvoda i izolacije pjenom mogu uzrokovati suhu kožu, iritacije i osip.
Kako zaštititi kožu?
Promjene u prehrani i rutini njege kože, kao što je pravilno čišćenje lica i korištenje antioksidansa, mogu imati pozitivan utjecaj na kožu. U sprečavanju oštećenja povezanih s djelovanjem slobodnih radikala, antioksidansi predstavljaju prvu liniju obrane. U antioksidanse se ubrajaju vitamin E, beta-karoten, selen, lutein, likopen, antocijan i flavonoidi, a njih ćete pronaći u namirnicama kao što su acai bobice, šipak, aronija, bobičasto voće, mali crveni grah, smeđi grah, šareni grah, brusnica, kupina, šljiva ili maline.
Što se tiče beauty rutine, čišćenje lice predstavlja prvi korak, a cilj je s površine kože ukloniti nečistoće bez previše trljanja, isušivanja ili iritacije kože, što može dodatno pogoršati stanje. Kreme i serumi bogati antioksidansima sa sastojcima poput ekstrakta zelenog čaja, voćnih ekstrakata i vitaminima A, B3, C i E pomoći će zaštititi kožu i potaknuti proces oporavka.
Naravno, nanošenje kreme za sunčanje obavezno je i tijekom oblačnih dana – zagađenje ne samo da direktno šteti koži nego i pridonosi eroziji ozonskog omotača, što znači da smo izloženi suncu više nego ikada prije, čak i u hladnim, oblačnim danima. Također, ne podcjenjujte pokrivanje tijela zaštitnom odjećom, nošenje šešira ili jednostavno izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu.
Pročitaj i ovo:
• UN upozorava: Plastika se nalazi svuda oko nas – možda i u vama
• Utjecaj klime na ljudsko zdravlje proglašen globalnim zdravstvenim problemom 21. stoljeća
