Cink igra važnu ulogu u nekoliko metaboličkih procesa, kao i u održavanju snažnog imunološkog sustava. Dostupan je u mnogim namirnicama ili kao dodatak prehrani. Usto možete dodati cink vlastitoj prehrani ako konzumirate biljnu hranu jer biljke prirodno apsorbiraju cink iz tla i vode. Ipak, ako se odlučite uzeti cink kao dodatak prehrani, svakako obavijestite svog liječnika kao mjeru opreza.
Oprezno s doziranjem
Žene trebaju 8 miligrama cinka dnevno, dok muškarci trebaju do 11 miligrama. Ako ste trudni, vaše tijelo traži 11 miligrama, a dojenje zahtijeva unos od 12 miligrama. Cink može biti otrovan ako se konzumira više od 40 miligrama dnevno. Akutno otrovanje cinkom javlja se kada konzumirati velike količine cinka odjednom. To može dovesti do gastrointestinalnih poremećaja kao što su mučnina, povraćanje, proljev i grčevi.
Kronično otrovanje cinkom događa se ako uzimate velike količine, više od 150 miligrama, tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ova vrsta trovanja može dovesti do smanjene razine željeza, problema s apsorpcijom ostalih hranjivih tvari te slabljenja imunološkog sustava.
Proizvodnja T-limfocita
Vaše tijelo treba cink za proizvodnju T-limfocita, vrste bijelih krvnih zrnaca koje se bore protiv stranih tijela u krvotoku. Niska razina cinka može dovesti do veće osjetljivosti na upalu pluća ili druge infekcije. Cink je uobičajeni dodatak kod ublažavanja simptoma prehlade i gripe. Iako najvjerojatnije neće izliječiti prehladu, može pomoći ublažiti njene simptome smanjenjem upale nosne šupljine. Usto, cink pomaže u zacjeljivanju rana kože i sluznice, čime možda pomaže u sprječavanju rizika od kroničnih čireva nogu.
Bakar i cink uvijek zajedno
Proteini i stanične membrane trebaju cink kako bi pravilno funkcionirale. Struktura poznata kao cinkov prst, tj. mali proteinski strukturni motiv koji formira koordinatne veze s jednim ili više iona cinka, stabilizira nekoliko različitih proteina, objašnjava Linus Pauling Institute. Primjerice, da bi bakar mogao djelovati kao antioksidans, cink mora pružiti strukturalnu potporu. Zajedno, oni čine bakar-cink superoksid dismutazu koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala te tako štiti stanice od oštećenja.
Koje namirnice konzumirati?
Konzumiranje određenih namirnica povećava unos cinka, kao što je govedina, svinjetina ili jastog. Mliječni su proizvodi također bogati cinkom. Primjerice, jedna šalica jogurta sadrži 1,6 miligrama, kriška švicarskog sira 1,1 miligrama, dok čaša mlijeka daje 0,9 miligrama. Usto, određeni biljni izvori puni su cinka, kao što je slanutak, bademi ili grah.
