Etnografski muzej u Zagrebu, jedan od naših najstarijih čuvara i promicatelja hrvatske narodne baštine, bit će kroz idućih šest mjeseci dom Svijetu igračaka. Predstavit će dječje igračke kroz nekoliko izložaba, od kojih je središnja Dječje igračke iz hrvatske baštine, a pratit će je, uz brojna događanja, izložbe Iz svijeta igračaka, Poljske tradicijske dječje igračke te Igračka ima srce.
Uz čitanje priča o tradicijskim dječjim igračkama nastalima iz pera hrvatskih pisaca te uz lutkarske predstave o dječjim igračkama, nastalima u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem lutaka i Atelierom Krune Tarle, gostovanje izrađivača igračaka i prikaz izrade dječjih igračaka od drveta, gline i šiblja, kao i ostalih materijala iz prirode i druga događanja, nastoje približiti igračku svim generacijama.
Tijekom trajanja izložbe majstori će predstaviti svoj rad. Muzejska suvenirnica obogaćena je i proširena novom ponudom proizvoda inspiriranih dječjim igračkama iz hrvatske baštine, poput nakita, razglednica, tekstilnih proizvoda.
Središnja izložba „Dječje igračke iz hrvatske baštine“ u prizemlju muzeja prikazuje sve bogatstvo i raznolikost dječjih igračaka u nas, poput motiva i materijala od kojih su igračke rađene, načine izrade, alate, izrađivače i povijest. Na taj način izložba prezentira predmete specifične svojom izvornošću, rijetkošću, funkcijom, ali i ljepotom.
Najvećim dijelom izloženi su predmeti iz zbirke Etnografskog muzeja, poput igračaka koje su izradila djeca, sama ili potaknuta nastavnicima u školi, koristeći se materijalima iz prirode – drvom, kukuruzovinom, kestenom, orahom, kamenom. Najbrojniji dio fundusa čine igračke koje su radili stanovnici pojedinih sela u organiziranim zadrugama, a za tržište, poput dječjih igračaka iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja i Zelova u Dalmatinskoj zagori.
Značajan dio izložbe je i multimedijska prezentacija izrade dječjih igračaka. Majstorske radionice na izložbi predstavljamo kratkim dokumentarnim filmovima snimanima u radionicama Hrvatskog zagorja i Prigorja, kao i u O.Š. Donja Stubica.
Na prvome katu postavljena je izložba „Iz svijeta igračaka“. Prikazuje igračke izrađene od različitih materijala, kao što su plišane igračke nastale u malenim manufakturama ili danas već velikim tvornicama dječjih igračaka koje su se s vremenom razvile, poput najpoznatije europske, a možda i svjetske tvornice plišanih igračaka u Njemačkoj – „Steiff“.
Izložene su još i metalne i mehaničke igračke nastale po uzoru na drvene i papirnate, rađene krajem 19. stoljeća, prvo u malim kućnim radionicama u Njemačkoj, u blizini Nürnberga, a zahvaljujući industrijalizaciji njihova se proizvodnja širi i u druga njemačka središta.
Poslije Prvoga svjetskog rata porastao je interes za metalne i mehaničke igračke te se proizvodnja razvija u Francuskoj, Engleskoj, Španjolskoj, čak i u Americi. Igračke su se na industrijski način izrađivale i u drugim dijelovima svijeta poput Japana, Indije i Kine. Pojavom plastičnih igračaka 70-ih godina 20. stoljeća opada interes za ovu vrstu igračaka. Danas je najveći proizvođač plastičnih igračaka Kina.
Na izložbi su prikazane igračke iz Češke, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Švedske, Rusije i Ukrajine. Posebnu skupinu čine olovni vojnici koji se čuvaju u Zbirci Etnografskog muzeja. Nekad su se izrađivali samo za vladare koji su, koristeći se njima, smišljali strategiju vojnih pohoda. Krajem 18. stoljeća započela je u Parizu organizirana proizvodnja olovnih vojnika. Danas se izrađuju i njima se „igraju“ najčešće samo strastveni sakupljači.
Autorica projekta je dr. sc. Iris Biškupić Bašić, viša kustosica, a informacije o izložbi možete pratiti i putem Facebooka.
Jeste li znali?
Najbrojniji dio Zbirke tradicijskih dječjih igračaka Etnografskog muzeja čine one koje su radili stanovnici pojedinih sela u organiziranim zadrugama, a za tržište, poput dječjih igračaka iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja i Zelova u Dalmatinskoj zagori. Nažalost u Vidovcu i Zelovu igračke se više ne rade.
Izrada se zadržala do današnjih dana na području Hrvatskoga zagorja, a upravo su te igračke posljednjih godina jedan od najatraktivnijih proizvoda narodnog rukotvorstva Krapinsko-zagorske županije. Njihov je izričaj nepromijenjen već generacijama pa su, zahvaljujući i toj činjenici, uvrštene na Popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Na taj je način jedno od tradicijskih umijeća dobilo na važnosti i trajnoj zaštiti, a upisom Umijeća izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine potvrđena je njihova važnost i vrijednost na svjetskoj razini.
