Potrošači se sve više educiraju o proizvodima koje kupuju. Prilikom kupovine poseban naglasak stavljaju i na zdravlje i ekologiju. Sve to dovelo je do velikog rasta potražnje za proizvodima vrhunske kvalitete koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u proizvodnji, a velika konkurencija na policama trgovina potaknula je i tvrtke da se prilagode takvim trendovima pa se mnoge od njih nastoje istaknuti upravo naglašavajući pozitivan ekološki aspekt svojih proizvoda.
– Tržišni trendovi jasno pokazuju da kupci traže proizvode koji im jamče da su proizvedeni po najstrožim ekološkim standardima, a tu vidim veliku priliku za snažnije brendiranje hrvatskih tvrtki na domaćem i međunarodnom tržištu jer je cijena proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevnim kriterijima i mjerilima eko oznaka, znatno veća u odnosu na konvencionalne. HGK se stoga zalaže za primjenu jasnih i nepristranih kriterija za dodjelu ekoloških oznaka i kontinuirano radi na informiranju hrvatskih kompanija o visokim standardima zaštite okoliša – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
– Tržište je danas preplavljeno razno raznim takozvanim „eko-oznakama“ koje to zapravo nisu jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane i/ili ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus – objašnjava direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac, a kako bi se uveo red na tržište i suzbilo lažno deklariranje na razini EU donesena su jedinstvena mjerila koja određuje koji proizvodi mogu nositi eko-oznake i reklamirati se kao „zeleni“. – Radi se o dvije eko-oznake koje HGK ističe u tom smislu, nacionalni znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel, a za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – pojašnjava Šćulac Domac.
Obje eko oznake spadaju u Tip I eko-oznaka, što znači da su dobrovoljne, obuhvaćaju različita okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i što je najvažnije, imaju neovisan sustav kvalificirane procjene/verifikacije od treće strane.
Kupcima te oznake jasno daju do znanja da su proizvodi koji ih nose prošli stroge kontrole od strane nezavisnih tijela i da, zadovoljavaju kriterije očuvanja okoliša više od onih propisanih trenutnim zakonima. Oznake su namijenjene samo najboljima pa su mjerila po kojima se dodjeljuju postavljena tako da svega 20 do 30 posto proizvoda na tržištu može udovoljiti tim zahtjevima. Također, samo eko-oznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu eko-oznaka (Global Ecolebelling Network, GEN).
– Započeli smo niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti kod proizvođača i pružatelja usluga o koristima koje eko-oznake nose, s naglaskom na EU Ecolabel. Vjerujemo kako hrvatske tvrtke sa svojim kvalitetnim proizvodima i uslugama imaju značajan potencijal za stjecanje tih oznaka, no potrebno je uložiti dodatan napor u njihovo informiranje – ističe Šćulac Domac
Da bi proizvod ili usluga mogli nositi oznaku EU Ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila koja se temelje na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda/usluga na okoliš tijekom životnog ciklusa (od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe i do kada postane otpad). Mjerila su specifična za konkretnu skupinu proizvoda, odnosno usluga, i usmjerena su na onaj dio pritiska na okoliš koji je najznačajniji i na koji se može utjecati. U primjeni je od 1992. godine, a prema podacima Europske komisije iz ožujka 2018., na europskom tržištu je gotovo 70.000 proizvoda i usluga koje nose znak EU Ecolabel.
Broj proizvoda i usluga koje imaju EU Ecolabel po državama. Izvor: Europska komisija
Prednjači Španjolska s više od 30 tisuća oznaka, a slijede Italija i Francuska sa znatno manjim brojkama. Zanimljivo je da su Španjolci veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete. Njihovi hotelijeri prepoznali su interes kupaca za „eco-friendly“ hotelima i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom koja je prepoznata na razini cijele EU. – Velik je to potencijal i za hrvatski turistički sektor, ali i za sveukupno jačanje tog segmenta tržišta i snažnije pozicioniranje na izvoznim tržištima upravo kroz eko nišu – rekla je Ščulac Domac, napomenuvši da je takav tip označavanja kod nas još u začecima, što pokazuje i činjenica da tek jedan hrvatski proizvod nosi oznaku EU Ecolabel (deterdžent za rublje EcoBianco),a svega ih je još nekoliko u proceduri dobivanja oznake.
