Kao što postoje poklonici vegetarijanske, makrobiotičke i veganske, tako postoje i poklonici sirove prehrane. Riječ je o prehrambenom trendu koji propagira konzumiranje sirove, industrijski neprerađene i termički neobrađene hrane.
Teorija ovog prehrambenog trenda počiva na premisi da namirnice ne treba izlagati temperaturi iznad 46 stupnjeva celzijevih jer je na taj način moguće očuvati enzime u biljkama koji će omogućiti najbolju apsorpciju i iskoristivost nutrijenata koje hrana nudi. Također, jedan od razloga zašto slijede Raw food dijetu, pristaše navode i održanje kiselinsko – bazne ravnoteže u tijelu. Naime, procesirana hrana i hrana životinjskog porijekla «zakiseljava» organizam, što nas čini podložnijima bolestima.
Što jedu poklonici sirovojedstva?
Provođenje prehrane sirovom hranom nije nimalo jednostavno. Većina poklonika puno vremena provodi u kuhinji guleći, cijedeći, sjeckajući, pasirajući i dehidrirajući namirnice. Razlog tome je što 75 % ovog načina prehrane čini voće i povrće. No, jedu se i alge, klice, cjelovite žitarice, mahunarke, sjemenke, suho voće i orašasti plodovi . Većina ljubitelja ovog prehrambenog stila su vegani, iako određeni dio pristaša jede sirovu ribu , nepasterizirano mlijeko, pa čak i sirovo meso i jaja.
Upotreba štednjaka i pećnica je nezamislivo u sirovojedstvu, no hrana se može preliti vodom zagrijanom na graničnih 46°C. Budući da je za probavljivost mahunarki i žitarica nužna termička obrada, pobornici prehrane sirovom prehrane problemu su doskočili na način da se namirnice namaču i fermentiraju čak nekoliko tjedana kako bi se postigao oblik koji se može probaviti.
Za praćenje ovog programa prehrane potrebno je puno eksperimentiranja i maštovitosti. Tako, primjerice sirovojedci mlijeko pripremaju od orašastih plodova. Šalica badema ili lješnjaka pomiješana s litrom vode u sokovniku postaje ukusan mliječni napitak. Prije posluživanja takvo se mlijeko još procijedi kroz gazu ili specijalnu vrećicu kako bi se odstranila vlakna koja se teže probavljaju.
Nije riječ o dijeti, ali se mršavi
Poput drugih prehrambenih trendova i ovdje je riječ o životnom stilu, a ne samo priručnoj dijeti. No, budući da je prehrana sirovom hranom siromašna kalorijama, jednom kada se usvoji brzo dovodi do gubitka suvišnih kilograma. Pobornici ističu i zdravstvene blagodati ovog prehrambenog stila, od više razine energije do manjeg rizika bolesti srca i krvnih žila te karcinoma. Iako rijetke studije koje su se bavile utjecajem sirovojedstva na zdravlje potvrđuju smanjenje ukupnog kolesterola i razine triglicerida u serumu, ista istraživanja ukazuju i na smanjenje HDL kolesterola te povećanje razina homocisteina što povisuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Povećana razina homocisteina posljedica je manjka vitamina B12 kojeg u aktivnom obliku ima jedino u namirnicama životinjskog podrijetla.
Postoji još razloga za zabrinutost. Naime, njemački znanstvenici pratili su zdravstveni status skupine Nijemaca koji su konzumirali sirovu hranu približno 3 godine jer su smatrali da je moralno ispravna i posjeduje zdravstvene blagodati. Neki od ispitanika bili su vegetarijanci, a neki su konzumirali i sirovo meso. Nakon izvjesnog vremena kod trećine raw-foodista primjećen je kronični nedostatak energije, koji se kod žena očitovao u vidu reproduktivnih smetnji. Polovica žena izgubila je menstruaciju dok su neke imale neredovite cikluse. Znanstvenici su zaključili da je do ovih smetnji došlo zbog nedovoljnog energetskog unosa.
Valja napomenuti i da je u pobornika sirovojedstva uočen gubitak koštane mase.
Savjeti za pobornike sirovojedstva
Iako se brojne pretpostavke na kojima se temelji prehrana sirovom hranom pobili brojni znanstvenici pa i sama ADA (American Dietetic Asoocciation), ovakav stil prehrane uz, mudro planiranje, može biti koristan za zdravlje.
Naime, sirovojedstvo osigurava obilje blagotvornih tvari poput prehrambenih vlakana, većine vitamina i minerala te osobito antioksidativnih fitokemikalija, no istovremeno je siromašno vitaminom B12, kalcijem, željezom i omega-3 masnim kiselinama. Stoga bi se svaki pobornik trebao pridržavati smjernica ADA-e i unositi:
– Barem 2 puta više željeza putem tofua, mahunarki i badema od opće populacije
– Barem 8 serviranja hrane koja osigurava kalcij poput kupusa, soje, tempeha i smokava
– Žitarice i sojino mlijeko obogaćeno vitamino B12, a nije loša ideja ni posegnuti za dodacima prehrani
– Lanene sjemenke i orahe kako bi organizmu osigurali dovoljno omega-3 masnih kiselina, a uputno je i posegnuti za dodatkom prehrani
Pobornici prehrane sirovom hranom u pravilu unose dovoljno proteina, no budući da su biljni proteini manje „kvalitete“ ADA savjetuje unos obilja soje i mahunarki. Nadalje, treba imati na umu da cink iz mesa ima veću bioraspoloživost od onog iz biljaka pa se savjetuje namakanje i klijanje mahunarki, žitarica i sjemenki. I na kraju, osoba se treba redovito izlagati suncu radi sinteze vitamina D, a oni koji žive u sjevernim krajevima mogu posegnuti za dodatkom prehrani.
Valja, također, imati na umu da sirovojedstvo nije nikako prikladno za dojenčad i djecu.
Završni savjet
Unos povrća, posebno u svježem, neprerađenom obliku, može sadržavati visoku razinu pesticida i ostataka umjetnih gnojiva te raznih kemikalija kojima se povrće i voće tretira. Stoga bi bilo idealno da svaki pobornik prehrane sirovom hranom što češće odabire organski uzgojene namirnice.
Napisala: Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma
