U doba naših baka porijeklo i način proizvodnje hrane nisu bile teme oko kojih su se vodile intenzivne rasprave. Međutim, razvojem znanosti i njenim dubljim uplitanjem u sva područja naše svakodnevnice to se promijenilo.
Genetički modificirani organizmi (GMO) i proizvodi dobiveni od njih su gotovo svuda oko nas, a istraživanja novih GMO-a su se proširila iz razvijenih zemalja u gotovo svaki kutak Zemlje. Prema istraživanjima javnog mnijenja 90% hrvatske javnosti izjasnilo se protiv GMO usjeva.
Odgovori na pitanja o GMO-u mogli su se saznati 10. veljače na tribini "Mistični GMO" održanoj na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Povodom tribine, ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy iznijela je svoja razmišljanja o trenutnom stanju u Hrvatskoj po pitanju GMO-a i izjavila da su GMO-i štetni za okoliš jer „Istraživanja pokazuju da živi GMO-i pušteni u okoliš potiču stvaranje monokultura i pogubno djeluju na biološku raznolikost koja je najveće bogatstvo života na planeti Zemlji. Nažalost, i loša iskustva američkih farmera s GMO usjevima potvrđuju najcrnje sumnje dosadašnjih istraživanja, odnosno potvrđuju pogubni utjecaj GMO usjeva na bioraznolikost“.
Stručna javnost podijeljena je mišljenja po pitanju GMO usjeva. Primjerice, ugledni molekularni biolog Miroslav Radman u svojim je javnim istupima više puta naglasio da nije protiv GMO-a, te je upozorio da smo i mi, ljudski rod, proizvod genetske modifikacije.
Mirela Holy svoje je neslaganje s Radmanom objasnila na sljedeći način „ Svatko ima pravo na svoje mišljenje i stav. Ne slažem se s gospodinom Radmanom i ne znam na temelju koje spoznaje temelji zaključak da smo nastali genetskom manipulacijom. Mislila sam da je u znanosti još uvijek široko prihvaćena teorija evolucije, ali možda nisam u tijeku. Teorije genetičke manipulacije kao objašnjenje nastanka homo sapiensa vezivala sam, moram priznati, više uz teorije Ericha von Dänikena koji je tvrdio da je čovjek nastao genetičkim usavršavanjem primata genima intelektualno razvijenijih vanzemaljaca“.
S druge strane, izjavila je kako se velikim dijelom slaže s profesorom Joštom i smatra ga releventnim autoritetom za problematiku GMO-a. Profesor Marijan Jošt, s križevačkog Veleučilišta, specijalist je za genetiku i oplemenjivanje bilja i najistaknutiji zagovornik konvencionalne poljoprivrede.
U Hrvatskoj je na snazi Zakon o genetski modificiranim organizmima kojim je otežana procedura ispuštanja živih GMO organizama u okoliš. Europska unija nema jedinstveni stav o GMO-ima. Neke zemlje poput Austrije, Njemačke i Francuske, odnosno one države koje imaju jaku poljoprivredu, nisu sklone GMO usjevima, dok su neke druge države, primjerice Velika Britanija i Švedska vrlo liberalne prema GMO usjevima. Pravila Svjetske trgovinske organizacije ne zabranjuju GMO, jer se to smatra kršenjem odredbi o slobodnoj trgovini roba.
Dok se s jedne strane vodi rasprava o idealnom načinu proizvodnje hrane, s druge strane sve je veći broj ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu (1,7 milijarde) i kojima u svakom trenutku treba- bilo kakva hrana. Oba pitanja traže odgovor.
