U Zagrebu 2. ožujka 2019. sa svoja dva programa gostuje Dragana Aleksić, u regiji već vrlo poznati i iskusni family coach. U ovoj temi dijeli svoje iskustvo koje objašnjava izravni utjecaj emocionalnih blokada na to hoće li dijete surađivati s roditeljem ili ne, odnosno hoće li njihov odnos teći s lakoćom.
Dragana napominje da roditelji uglavnom žele prvo raditi na djetetu, odgoju, pravilima, a trebali bi uvijek krenuti od sebe jer tada dolaze željeni rezultati. Ako se prepoznajete u nekoj od sljedećih situacija, znajte da ih treba promijeniti kako biste gradili odnos s djetetom na zdravim osnovama.
1. Roditelj reagira uvijek na iste stvari i uvijek na isti način.
Ova blokada se najlakše prepoznaje jer su reakcije roditelja prenaglašene u odnosu na samu situaciju – hranjenje, poslušnost, spremanje igračaka, spavanje… Ono što dodatno potvrđuje da je u pitanju emocionalna blokada je to što drugi roditelj ili član obitelji nema problem u tim istim situacijama.
2. Dijete kaže roditelju: Ne volim te! Bježi!
Roditelj osobno doživljava ove izjave i to ga povređuje. Međutim, ovdje treba primijeniti dvije vrlo važne tehnike – čitanje između redova i prebacivanje fokusa s toga kako se roditelj osjeća na to što dijete zapravo govori.
Kada dijete kaže roditelju – Ne volim te! Bježi! – to na jeziku odraslih znači – Ne osjećam se ugodno (sigurno, opušteno…) pored tebe. Roditelj je u nekom emocionalnom stanju koje uznemirava dijete i ono zapravo tom stanju govori "bježi, ne volim te", a ne roditelju.
U kasnijem uzrastu očekujemo izjave – Zbog tebe… (kasnim, nisam naučio…) ili – Ti si kriv/a što ja… Ovo govori da roditelj ima prevelika očekivanja koja se emitiraju kroz napetost i unutrašnju grčevitost, što stvara pritisak kod djeteta i otpor.
3. Roditelj se unaprijed "priprema" da će nešto biti problem.
Na osnovi intenziteta neugode koju je roditelj imao u nekoj situaciji s djetetom, on se iz straha da se to ne ponovi, unaprijed "priprema" za neuspjeh. To ćete najlakše prepoznati ako prije neke aktivnosti počnete razmišljati – Što ako opet…?
Tim pitanjem sebe podsjećate na neugodu i izazivate isto emocionalno stanje koje ste tad imali, a dijete će na to stanje reagirati otporom (opisano pod brojem 2).
4. Roditelj stalno opravdava svoje ili djetetovo ponašanje.
Ovdje se najviše radi o tome da roditelj nema dovoljno sigurnosti u svoje roditeljske sposobnosti, što mu izaziva neugodu (često i tjelesnu), posebno pred drugima.
Da je ova blokada aktivna, najlakše se prepoznaje po rečenicama koje uvijek počinju – Da, ali… (sada je umoran, nije tako mislio…). Na ovaj način roditelj u stvari opravdava to što "ništa nije poduzeo" i tako sebi smanjuje tenziju zbog pritiska koji osjeća.
Ovi su roditelji teško dosljedni, teško uspostavljaju pravila s djetetom ili granice. Kada se suoče s neprihvatljivim ponašanjem djeteta prvi impuls im je da se opravdaju, točnije obrane od pritiska okruženja. Ovo je naučeno ponašanje, najčešće iz ranog djetinjstva, što znači da je još tada razvio mehanizam kako da se "zaštiti" od neugode. Jedino što sad, kada je odrasla osoba, treba preuzeti odgovornost, a ne zna kako.
5. Čim roditelj donese odluku da će potražiti pomoć u rješavanju nekog problema s djetetom, problem nestaje!
Ova situacija je pravi fenomen i dokaz da je problem posljedica emocionalnog stanja roditelja, a ne djeteta. Odluka da potraži pomoć je ono posljednje što roditelju daje nadu da će se problem riješiti. Kada zakaže razgovor sa stručnom osobom, tada sva napetost oko problema nestaje jer će on vrlo brzo biti riješen. Kada popusti ta unutrašnja napetost, mijenja se govor tijela, glas, energija roditelja i dijete na tu njegovu promjenu pozitivno odreagira promjenom svog ponašanja.
Roditelj pomisli da se problem riješio "sam od sebe" (točnije, da se dijete nekim čudom naučilo redu i da ga više neće "mučiti") i otkazuje razgovor. Ali, nažalost, već nakon nekoliko dana sve se vraća na staro, jer roditelj nema kapacitete da održi svoje novonastalo stanje bez napetosti. Čim dijete ponovo uđe u otpor, zavrti se novi začarani krug.
– Kada se roditelj prepozna u jednoj ili više situacija, sljedeći korak je rad na sebi kroz osobni rast i razvoj i promjena emocionalnog stanja za konkretne situacije koje su problematične. Ovo je proces za koji je potrebno vrijeme, ali svakako daje rezultate na duge staze – doznajemo od autorice metode Emotivni detoks.
Ova tehnika pomaže da se otkrije što je iza reakcija roditelja – emocionalne blokade, negativna uvjerenja i/ili nekorisni obrasci ponašanja preneseni iz primarne obitelji. Sve su to naši podsvjesni saboteri koji utječu na nas u raznim situacijama, ne samo u roditeljstvu.
Predavanje Emotivni detoks održava se u subotu 2. ožujka od 16.30 do 19.30 sati u Kukuljevićevoj 15 (blizu Britanca) u prostorima Relax Kids 4All.
Kao bonus predavanju, svim sudionicima koji žele Dragana će izvršiti mini provjeru imaju li blokade u nekom području života.
Više informacija o ovom predavanju pročitajte na wab stranici www.aleksicdragana.com
Prijava je obavezna na: emotivni.detoks@gmail.com ili broj mobitela 091 565 1903.
