Ležanje na plaži, u debelom hladu borove šume, uz lagane zvuke ljuljuškanja valova i cvrčanje cvrčaka – tako zvuči ljeto, zar ne? No, ovaj zvuk koji mnogi od nas usko povezuju s odmorom i ljetnim danima uskoro bi mogao utihnuti.
Za razliku od cvrčaka koji imaju poseban organ za oglašavanje, zvuk koji proizvode zrikavci nastaje tako što mužjak trlja stražnje noge ili krilo o krilo kako bi privukao ženku. Međutim, taj zvučni zapis ljeta mogao bi nestati zahvaljujući ljudskoj aktivnosti i klimatskim promjenama. Ako vam ovaj scenarij zvuči poznato, to je zato što se slična priča već odigrala s pčelama.
Nedavno istraživanje Europske komisije pokazala je da je 28 posto vrsta skakavaca i zrikavaca u Europskoj uniji sada ugroženo. Izvještaj je objavljen u okviru Europske crvene liste, pregleda statusa europskih vrsta koji identificira one kojima na europskoj razini prijeti istrebljenje. Još jedno istraživanje, ovaj put iz Njemačke, zaključilo je da je došlo do drastičnog pada od 77 posto u broju letećih insekata, i to u manje od 20 godina, od 1989. do 2016. godine. Istraživači ne znaju točno što uzrokuje ovaj masovni nestanak insekata, ali sumnjaju da bi ljudi opet mogli imati prste u tome – zbog uništavanja prirodnih staništa, uporabe gnojiva i pesticida te povećane stope požara i visokih temperatura povezane s klimatskim promjenama.
Osim što je glasanje zrikavaca jedan od onih zvukova koje povezujemo s dugim i toplim ljetnim noćima, (prema jednoj formuli, čak je moguće izračunati temperaturu zraka prema njihovom zrikanju), pomažu nam i na mnogo drugih načina tako što sudjeluju u oprašivanju biljaka, gnojenju tla i održavanju ravnoteže ekosustava.
Iako biste mogli pomisliti da je ovo prilika da napokon odahnete zbog manjeg broja buba koje vas inače gnjave i kvare boravak na otvorenom, uskoro biste mogli požaliti. Kao što nas je situacija s pčelama već mogla podučiti, nestanak jedne od ključnih vrsta neće samo uvesti neravnotežu u eko sustav, nego se može odraziti i na cjelokupan sustav proizvodnje hrane i ljudsku egzistenciju.
Izvor: MindBodyGreen
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima Ti možeš spasiti planet
• Kako vegetarijanci mogu usporiti klimatske promjene?
• 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
