Svakim danom znanstvenici su sve bliže otključavanju tajne naše DNK, a najnovija otkrića dovode ih do odbacivanja ideje kako smo svi zapeli s genima koje smo dobili na genetskoj lutriji. Zapravo, istraživanja pokazuju kako imamo ogromnu količinu kontrole nad izražavanjem naših genetskih osobina te ujedno posjedujemo moć da promijenimo ekspresiju gena u bilo kojem trenutku u našim životima. Ideja je to s kojom su upoznati svi koji prate rad dr. Joea Dispenze, neuroznanstvenika koji se bavi istraživanjem načina na koji ljudi snagom svog uma mogu promijeniti život na bolje.
Inkorporirajući suvremena otkrića s područja neuroznanosti, dr. Dispenza vjeruje kako svatko od nas može otključati potencijale koji vode prema neslućenim sposobnostima ljudskog uma. Geni nisu i ne moraju biti naša sudbina, otkriva dr. Dispenza, a isto potvrđuje i epigenetika.
>> Dr. Joe Dispenza: I ti možeš ostvariti svoje neograničene sposobnosti
Epigenetika proučava molekularne mehanizme kojima okoliš kontrolira aktivnost gena – karakteristike zapisane u genima ne ispoljavaju se same, već ih mora aktivirati nešto iz okoliša. Drugim riječima, na naš genski kod utječe i mijenja ga cijeli niz čimbenika – od prehrane, vježbanja i mindfulness praksi kao što su joga i meditacija do čimbenika iz okoliša i promjene životnog stila.
Iako se DNK kod s kojim smo rođeni ne mijenja tijekom cijelog našeg životnog vijeka, nova znanstvena istraživanja sada pokazuju da možemo promijeniti način na koji se taj kod ostvaruje. Naime, određeni čimbenici pridonose da neki geni postaju aktivniji, a drugi uspavani, nudeći stvarne prilike da utječemo na naše zdravlje i opću dobrobit, sposobnost sprečavanja bolesti i povećanja dugovječnosti.
Tajna DNK
Naš DNK materijal zapanjujuće je složen i dinamičan, a ekspresija gena stalno se uključuje ili isključuje kao izravan odgovor na bezbroj biokemijskih signala koje primaju iz tijela. Kad su geni aktivirani, stvaraju proteine koji potiču fiziološke reakcije negdje drugdje u tijelu. Te se epigenetske promjene odvijaju tijekom procesa koji znanstvenici nazivaju metilacija DNK.
Metilacija DNK je važna epigenetska modifikacija koja je uključena u regulaciju brojnih bioloških procesa. U metilaciji DNK, novoformirane metilne skupine, koje se sastoje od klastera ugljikovih i vodikovih atoma poredanih uz vanjski dio gena kao mikroskopski štapići na trupu broda, čine određeni gen više ili manje sklon primanju i odgovaranju na biokemijske signale u tijelu, uključujući i signale poslane tijekom vježbanja ili drugih promjena u okruženju i načinu života.
Otkrića epigenetike daju nam slobodnu volju da aktiviramo vlastitu aktivnost gena i izmijenimo našu genetsku sudbinu. Mijenjanjem naših misli, osjećaja, emocionalnih reakcija i ponašanja (na primjer, stvaranjem zdravih životnih izbora kad je riječ o prehrani, tjelovježbi i stresu), stanicama šaljemo nove signale koji stvaraju nove proteine, bez promjene genetskog nacrta. Dakle, dok DNK kod ostaje isti, jednom kad se stanica aktivira na nov način pomoću novih informacija, ona može stvoriti tisuće varijacija istog gena, navodi dr. Joe Dispenza.
>> Kako privući obilje u svoj život – praktični savjeti dr. Joea Dispenze
Naravno, ove promjene u našim genima mogu biti pozitivne ili negativne. Primjerice, vježbanje i zdrava prehrana izuzetno podupiru pozitivnu ekspresiju gena, no izlaganje visokim razinama stresa ili toksinima u okolišu utječe nepovoljno na naše zdravlje i povećava rizik od bolesti.
Moć pozitivnih promjena
Svi znamo da tjelovježba poboljšava naše zdravlje na nekoliko načina – poboljšava kondiciju, čini nas sretnima i jača imunološki sustav – ali kako točno naši geni imaju koristi od vježbanja?
Već neko vrijeme znanstvenici znaju da genska ekspresija izravno reagira na vježbanje tako da određeni geni postaju aktivniji, a drugi utišani, ali do nedavno znanstvenici nisu bili sigurni zašto. Međutim, nedavna studija koju je proveo Karolinska Institut u Stockholmu možda je pronašla odgovor.
Koristeći najnoviju tehnologiju u analizi gena, istraživači iz Karolinska Instituta otkrili su da čak i mala količina redovne dnevne vježbe mijenja razinu stanica za pohranjivanje masti, što zauzvrat utječe na ekspresiju gena na raznovrsne načine – uključujući promjene u više od 5.000 mjesta na genomu, a osobito u genima za koje se zna da igraju ulogu u metabolizmu energije, upalnim procesima, opskrbi inzulinom i onima povezanim s povećanim rizikom od razvoja pretilosti ili dijabetesa.
>> Najbolji trenutak za promjenu je SAD
Nije sve u genima
Budući da je okolina ta koja aktivira gene, stara debata o odgoju ili naslijeđu okreće se u korist odgoja. Koncept prevlasti odgoja nad naslijeđem ukazuje da možemo promijeniti tko smo i nadići sudbinu zapisanu u našim genima, u skladu sa stajalištem epigenetike kako su geni aktivirani utjecajima iz okoliša.
Istraživanje dr. Briana Diasa sa Sveučilišta Emory pokazalo je kako je moguće da su neke informacije biološki naslijeđene kemijskim promjenama koje se javljaju u DNK. Njegovo je istraživanje otkrilo da miševi mogu prenijeti naučene informacije o traumatičnim ili stresnim iskustvima do narednih generacija. Ovo otkriće ukazuje kako se psihološki i emocionalni rezultati traumatskih događaja koje su doživjeli roditelji (ili prethodne generacije) mogu prenijeti na njihove potomke. Međutim, samo zato što je osoba naslijedila sklonost (ili biološku memoriju), ne znači da će se ta sklonost i manifestirati. Zaključak svih ovih istraživanja je jasan – geni nisu ništa drugo do potencijal koji se može ili ne mora aktivirati.
Ali sada slijedi pitanje – ako se traumatična sjećanja mogu prenijeti kroz našu DNK, ne bi li duhovne, kozmičke ili transcendentalne uspomene također mogle bile prenesene?
Na radionicama dr. Dispenza mnogi su imali prilike vidjeti kako izgleda sken mozga ljudi koji su doživjeli mistične, transcendentne ili interdimenzionalne unutarnje događaje. Ti će vam sudionici reći kako je ono što su iskusili u meditaciji bilo stvarnije od bilo čega u vanjskom svijetu. Ove vrste unutarnjih događaja toliko su opipljive, emocionalne i duboke da uzrokuju amplitudu energije koja preplavljuje mozak i stvara nove neuronske veze. Kada se ove vrste unutarnjih događaja odvijaju, negativni ili traumatični događaji iz prošlosti doslovno se mogu izbrisati u sekundi.
>> U potrazi za Plavim leptirom ili – na progresivnoj radionici dr. Joea Dispenze
Ne samo da je promjena čimbenika u vidu meditacije promijenila unutarnju genetsku datost, nego je moguće otići i korak dalje – istim načelom kao u istraživanju dr. Briana Diasa, tada bi pozitivna i transcendentna iskustva trebalo biti moguće prenijeti i na sljedeću generaciju, sugerira dr. Dispenza.
Iz navedenog je vidljivo kako pozitivne promjene, kao što su redovita tjelovježba, prehrana, okoliš i životni stil mogu poboljšati naše cjelokupno zdravlje i dobrobit, ali i pomoći u izražavanju naših najboljih genetičkih osobina. Početak je jednostavan – svaka tjelovježba ili meditacija korak je bliže preoblikovanju naših gena, ali i gena budućih generacija.
Zato sljedeći put kada sjednete na meditaciju, sjetite se da kombinirajući jasnu namjeru s čistom i pozitivnom emocijom (poput ljubavi ili zahvalnosti), ne samo da pozitivno mijenjate svoj živčani sustav već dajete osobni doprinos evoluciji prosljeđujući te informacije budućim naraštajima.
