Znanstvena istraživanja pokazala su da već u kasnim 20 – tim godinama moždane sposobnosti počinju – slabjeti. Jedan dio odgovora na pitanje zašto se to događa, svakako je i naša fiziologija, međutim, slabljenju moždanih sposobnosti pridonosi i loša prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i stres.
Situacije poput ispita na fakultetu, intenzivnih poslovnih razdoblja ili donošenja važnih menadžerskih odluka mogu uzeti svoj danak. Dnevne aktivnosti u stresnim razdobljima počinju predstavljati izazov; održati koncentraciju postaje teže, a sve češće se susrećemo s gubitkom pamćenja. Iako je u modernom načinu života stres gotovo nemoguće izbjeći, moguće je izbjeći njegove posljedice!
Zbog stresa smo podložni manjku sna, padu imuniteta, probavnim smetnjama, povišenom krvnom tlaku, depresivnim raspoloženjima i glavoboljama, što doprinosi padu moždanih funkcija. Ako tome pridodamo neuravnoteženu prehranu i manjak tjelesne aktivnosti, imamo savršen recept za ubrzani gubitak koncentracije i pamćenja.
Pod stresom naš živčani sustav stimulira povećanu proizvodnju hormona kortizola i adrenalina, koji mogu utjecati na sposobnost pamćenja, učenja, te u konačnici smo skloniji i depresivnim raspoloženjima. Iako u većini situacija stres ne možemo izbjeći, svakako možemo utjecati na prehranu i tjelesnu aktivnost, a istraživanja su potvrdila da zdravim načinom života naš mozak ipak možemo održati u dobroj formi i u starijoj životnoj dobi.
Kako je prehrana postala važna za mozak?
Prehrana može biti snažan saveznik za poboljšanje moždane funkcije, odnosno za bolju koncentraciju i pamćenje. Tegobe u postizanju naših ciljeva predstavlja neuravnotežena prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i stres. S obzirom da starenjem naš mozak gubi sposobnost kvalitetnog iskorištavanja omega 3-masnih kiselina, smanjuje se time i sposobnost našeg tijela da očuva moždane stanice, koje su vitalne za koncentraciju i sposobnost pamćenja.
Također, treba pripaziti na unos minerala i to primarno selena, kalija, kalcija i magnezija. Zanimljivo je da unosom samo jednog brazilskog oraščića smo već zadovoljili dnevni unos selena, stoga se preporuča da uzmete i dva; jedan ujutro i jedan popodne. Dobar izvor kalija i magnezija svakako je zeleno lisnato povrće, dok će sirevi i fermentirani mliječni proizvodi poslužiti kao odličan izvor kalcija.
Kod vitamina od vitalnog značaja su vitamini B skupine, te A, C i E. Vitamine B skupine pronaći ćemo u integralnom kruhu i zobenim pahuljicama, vitamin C u kiselom kupusu, paprikama i naru, vitamin E u orašastim plodovima i biljnim uljima a vitamin A u jajima, ribi, mesu ali i narančastom voću i povrću.
Ako želite očuvati svoja dobra sjećanja, vrijeme je da zaboravite na kavu i energetska pića, alkohol i pušenje. Osim trenutnog učinka zadovoljstva i olakšanja, krče idealan put u pojačavanje simptoma stresa i razvoj kroničnih problema. A to vam zaista ne treba.
Aktivne tvari koje obećavaju: Bakopa i ginko
Znanstvenici već neko vrijeme intenzivno tragaju za aktivnim tvarima koje bi ljudima mogle pružiti zaštitu ali i olakšanje kad govorimo o zdravlju moždane funkcije. U fokusu je od nedavno i bakopa, biljka koja se odavno koristi u tradicionalnoj indijskoj medicini. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da upravo bakopa može utjecati na bolje pamćenje, smanjenje anksioznosti, pa čak da može imati zaštitni učinak i na poremećaj hiperaktivnosti i razvoj Alzheimerove bolesti.
Neka istraživanja pokazuju da ekstrakt bakope koji se uzima poboljšava pamćenje u inače zdravih starijih odraslih osoba. Iako su sadašnja znanstvena istraživanja nedostatna jer se radi o sastojku koji se tek počeo koristiti, čini se da će uz novija znanstvena istraživanja u budućnosti bakopa biti dodatak prehrani za ciljano djelovanje u području borbe sa zdravljem moždanih stanica.
Ginko Biloba – saveznik broj jedan
Drugi interesantan, ali već i dobro poznati dodatak za bolju cirkulaciju je ginko (Ginko Biloba). Ginko sadrži visoke razine terpenoida i flavonoida, koji su primarno snažni antioksidanti, koji pomažu neutralizirati slobodne radikale. Slobodni radikali su molekule koje zapravo ne vole biti slobodne, već se vole vezati i raditi štetu. Iako slobodni radikali u organizmu imaju važnu ulogu jer se proizvode u normalnim fiziološkim procesima, ukoliko se nalaze u prevelikim količinama, dolazi do neravnoteže i oštećenja na staničnim razinama. To se zove oksidacijski stres.
Oksidacijski stres tako ima značajnu ulogu u razvoju srčanožilnih oboljenja, u razvoju šećerne bolesti ali i u procesu starenja i gubitka moždane funkcije. Znanstvena istraživanja su pokazala da ginko poboljšava cirkulaciju u organizmu a time pomaže i zdravlju srca, smanjuje simptome gubitka pamćenja i poboljšava moždanu funkciju. Sve su ovo i više nego dobri razlozi da ne trebamo dva puta razmišljati o ginku kao korisnom savezniku za bolju koncentraciju i pamćenje.
Ako razmišljate o dodacima prehrani, svakako razmislite o MemoMaxu. Osim što sadrži vitamine B skupine i vitamin C, sadrži i ekstrakte bakope i ginka koji svakako pokazuju dobre mišiće kada govorimo o zdravlju moždanih stanica.
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life? Pročitaj ih online!
