Vjerojatnost da djeca koja su bila izložena sekundarnom pušenju prije rođenja razviju teške oblike astme je 3.6 puta veća od djece koja nisu bila izložena, otkrila je velika studija koju je vodio istraživački tim University of California, San Francisco (UCSF).
Prenatalna izloženost dimu cigarete također je pokazala da ta djeca imaju tri puta više napada astme i četiri puta češće posjećuju hitnu pomoć od djece s astmom čije majke nisu pušile.
Otkriće je bacilo novo svjetlo na utjecaj pušenja kod djece jer su prethodna istraživanja bila usmjerena primarno na izloženost malih astmatičara dimu cigarete u prvih nekoliko godina života, dok je sada evidentno da se najveća opasnost krije kod prenatalne izloženosti. Istraživanje koje bi trudnice morale shvatiti što ozbiljnije, objavljeno je u časopisu Pediatrics.
Otkriće bi moglo imati direktan utjecaj na javnozdravstvene kampanje koje se organiziraju u svrhu podizanja svijesti jer, na primjer, u Americi u kojoj je pušenje već dulje vrijeme stigmatizirano i društveno osuđeno – jedna od sedam žena puši za vrijeme trudnoće.
Istraživanje koje je okupilo 16 instituta i centara Sjeverne i Srednje Amerike imalo je za cilj otkriti u kojoj dobi djeteta izloženost dimu cigarete ima najveći utjecaj – prije rođenja, u prve dvije godine života ili u vrijeme pojavljivanja prvih simptoma astme. U istraživanje je bilo uključeno 295 djece s astmom, od 8-16 godina i otkriće koliko je doista značajna prenatalna izloženost dimu cigarete bilo je neočekivano.
„Smatramo da se krivca za teške oblike astme u velikom broju slučajeva treba potražiti u pušenju tijekom trudnoće. Tri puta je veća vjerojatnost da djeca koja imaju teški oblik astme imaju i majku koja je pušila tijekom trudnoće.“, izjavio je Dr. Haig Tcheurekdjian s Case Western Reserve University koautor studije koju je objavio zajedno s Dr. Estebanom Burchardom.
Poznato je da je pušenje tijekom trudnoće odgovorno za brojna djelovanja na fetus te da se kod novorođenčadi majki koje puše može javiti manja tjelesna težina, iznenadna dojenačka smrt i oštećenje funkcije pluća. Pušenje se i ranije povezivalo s astmom, ali nije bilo poznato u kojoj mjeri duhanski dim može djelovati na razvitak respiratornog sustava, budući djeca u maternici ne udišu direktno duhanski dim.
Posljednja studija tvrdi da se radi o genetskim promjenama koje se pojavljuju puno vremena prije no što dijete udahne zrak po prvi puta. Vjerujemo da će ovo istraživanje potaknuti one majke koje za vrijeme trudnoće ne prestaju uživati u duhanskom dimu da za dobrobit svoje nerođene djece bace cigarete zauvijek.
Izvor: University of California, San Francisco
