Neki se pacijenti osjećaju bolje nakon primanja lijekova koji zapravo nemaju nikakvog utjecaja na njihovo stanje. To se naziva placebo efekt. Tu postoji i ona druga strana medalje: pacijenti također mogu razviti i razne simptome bolesti ili nuspojave prilikom uzimanja lijeka – ukoliko su upućeni u njih. Ova pojava se naziva nocebo efekt.
Doktori bi trebali bolje iskorištavati moć riječi i usmjeriti ih na korist pacijentima. Tu se ne radi samo o preuveličavanju doktorovih negativnih riječi vezanih uz bolesti, već i o negativnim iskustvima, strahovima i iščekivanju najgoreg kod samih pacijenata.
Rad koji obrađuje temu nocebo efekta izašao je u časopisu Deutsches Arzteblatt International i ne nailazi baš previše na razumijevanje znanstvenika i doktora. Naime, provedeno je preko 2000 studija na temu placebo efekta, dok je nocebo efekt istražila tek nekolicina ljudi.
Istraživači nocebo efekta ističu kako su pacijenti kadri razviti nuspojave određenih lijekova ukoliko su upozoreni na njih. Naime, pacijenti su vrlo osjetljivi na negativne sugestije – pogotovo kad se radi o ozbiljnijim situacijama. U tom stanju uma skloni su krivim tumačenjima, preuveličavanjima i interpretacijama koje na njih djeluju izrazito negativno. Znanstvenici još uvijek istražuju koja skupina pacijenata najlakše podliježe negativnim sugestijama.
Prema dr. Hauseru, autoru rada o nocebo efektu, negativne sugestije u liječenju pacijenata mogu se izbjeći boljom komunikacijom i interpretacijom dijagnoze ˝biranim rječnikom˝. Dr. Hauser čak postavlja pitanje: ˝Je li pacijentu uopće potrebno toliko informacija o lošim stvarima koje mu se mogu desiti?˝.
Dakako, to se pomalo kosi s etičkim dijelom odnosa doktor-pacijent. Liječnička praksa utemeljena je na transparentnosti te objektivnom sagledanju mogućih komplikacija pri liječenju nekih bolesti što nažalost može ostaviti i negativne posljedice na samo liječenje.
