U RH su na dan 30.04.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 204 elektrane na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 207,1 MW snage. U sektor obnovljivih izvora energije je do sada uloženo više od pola milijarde eura, zaključak je istraživanja Saveza za energetiku Zagreba i Energo Media Servisa, specijalizirane medijske agencije za energetiku i okoliš.
Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,25 MW (10 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,49 MW (3 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,13 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine), navodi se u izvješću Saveza za energetiku Zagreba.
U idućih godinu dana (do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 960 projekata ukupne snage 319,99 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 960 postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, navodi se u izvješću Saveza za energetiku Zagreba.
Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 46,00 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 2 projekta po TS-u iz 2012. godine) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 32,69 MW (34 projekta po TS-u iz 2007. i čak 901 projekt po TS-u iz 2012. godine).
Na razini HROTE-a postoji javni apel prema investitorima, što se ponajprije odnosi na one u male fotonaponske sustave, da svoje projekte što prije ostvare. Istodobno, HROTE je ukazao i na problem nedostatnih sredstava za poticaje povlaštenim proizvođačima električne energije.
Naime, 2012. godine po prvi se puta dogodio deficit sredstava koje im HROTE isplaćuje – isplatio je 331 milijun kuna, a prikupio 76 milijuna kuna. Poticajna naknada koju plaćaju svi potrošači električne energije, u iznosu od 0,5 lipa po kWh, nije se mijenjala nekoliko godina te nadležne institucije već poduzimaju korake radi njene korekcije, odnosno povećanja.
Zbog gospodarske krize izostao je porast potrošnje električne energije, koja stagnira te iznosi 18 TWh godišnje. S tim u svezi te s obzirom na značajke našeg elektroenergetskog sustava, najvećim se izazovom smatra prihvat proizvodnje iz obnovljivih izvora u uvjetima u kojima je minimalno opterećenje palo na 1.200 MWh/h, odnosno kako uravnotežiti proizvodnju i potrošnju električne energije noću, kada potrošnja jako opada. Za povećanje mogućih priključenja vjetroelektrana i solarnih elektrana, potrebno je izgraditi adekvatne kapacitete u reverzibilnim hidroelektranama.
"Donošenje novog, ujedno jedinstvenog, Zakona o obnovljivim izvorima energije očekuje se do kraja ove godine, a uslijedit će i Zakon o toplinskoj energiji. Očekuje se i donošenje Zakona o energetskoj učinkovitosti kojim će se ona nastojati poticati ne samo u potrošnji kao do sada, nego i u proizvodnji električne energije. Također, veća djelotvornost će se tražiti u području prijevoza te rashladne i toplinske energije. Odredbe nedavno usvojenog Zakona o tržištu električne energije u kategoriji obnovljivih izvora energije obuhvatile su i velike hidroelektrane. Tim se zakonom, između ostalog, od povlaštenog proizvođača električne energije koji je u sustavu poticanja, a kako bi se osigurala stabilnost iz izvora, očekuje proizvodnja u trajanju od 25 godina", izjavio je Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba.
