Sastavni dio suvremenog radnog dana je i rad za računalom. Dugotrajan rad za računalom izaziva zamor i suhoću oka te zahtijeva neprekidno prilagođavanje oka i izoštravanje slike na mrežnici. Problemi vida pri radu na računalu češće se pojavljuju kod osoba koje već pate od kratkovidnosti ili astigmatizma ili pak ne nose propisane naočale.
Rad na računalu postaje i sve zamorniji s godinama. Uzrok tomu je što očne leće sa starenjem postaju sve manje fleksibilne, a nakon četrdesete godine života smanjuje se mogućnost fokusiranja na stvari koje vam se nalaze blizu ili daleko.
Sindrom računalnog vida
Sindrom računalnog vida (eng. computer vision syndrome (CVS)) je privremeno stanje uzrokovano dugim neprekinutim gledanjem u zaslon računala. S obzirom da sve više vremena provodimo gledajući u zaslon računala, CVS postaje problem svih generacija.
Uzrokovan je smanjenom učestalosti treptanja za vrijeme dugotrajnog rada na računalu. Normalna učestalost treptanja je 16 do 20 puta u minuti dok se kod ljudi koji rade za računalom učestalost treptanja smanjuje na 6 do 8 treptaja po minuti.
Sindrom računalnog vida prepoznaje se po nizu simptoma:
• zamagljen vid,
• dvostruka slika,
• problemi u ponovnom fokusiranju pogleda,
• suhe, nadražene oči (crvenilo očiju),
• glavobolje,
• bol u vratu ili leđima,
• umor
Također postoje i čimbenici iz okoline koji povećavaju zamor očiju uzrokovan uporabom računala:
• jaka svjetlost u vašem perifernom vidnom polju,
• neprimjereno osvjetljenje (bliješteća rasvjetna tijela iznad glave),
• svjetlost koja se reflektira sa zaslona računala te smanjuje kontrast,
• kretanje zraka ispred očiju (ventilator, klima uređaj)
Napor uložen u dugotrajno fokusiranje pogleda opterećuje cilijarne mišiće oka te izaziva simptome astenopije ili brzog zamaranja očiju. Ponekad nije moguće fokusirati predmete koji su blizu ni nakon kraćeg vremena. To se najčešće javlja kod ljudi između tridesete i četrdesete godine života, što vodi smanjenju sposobnosti očnih akomodativnih mehanizama fokusiranja, a to mogu biti znaci rane presbiopije (staračka dalekovidnost).
Postoje mnoge stvari koje možete sami primijeniti kako biste sačuvali zdravlje očiju do duboke starosti!
Rad za računalom traži konstantno fokusiranje, pomicanje naprijed i nazad te praćenje onoga što gledate. Pritom se oči trebaju prilagođavati promjeni slika kako bi se u mozgu stvarala čista slika neophodna za pravilnu interpretaciju. Sve to od očnih mišića traži mnogo napora.
Zaslon računala dodatno zamara oči svojim kontrastom, odsjajem i treperenjem. Gledanje u računalo (ili bilo koji digitalni zaslon) neće oštetiti vaše oči, ali će ih učiniti umornima i suhima. Upotreba umjetnih suza u obliku kapi koje se prodaju bez recepta u ljekarnama može smanjiti suhoću očiju.
Također, redovito održavajte čistoću zaslona računala i tipkovnice jer problem za zdravlje mogu biti čestice prašine koju elektromagnetski valovi privlače na zaslon računala pa on postaje sakupljalište nečistoća, što opet potiče i suhoću očiju.
Ukoliko većinu svog radnog ili slobodnog vremena provodite uz računalo ili TV može doći do pojave glavobolje i kočenja mišića vrata. Većina simptoma prenaprezanja može se spriječiti radom u neutralnom položaju tijela, kao i prilagodbama radne površine.
Da biste smanjili vizualni stres, zaslon računala bi trebao biti udaljen barem 50-70 cm od očiju, vrh zaslona mora biti u visini očiju. Koristite tamna slova na svijetloj podlozi uz nagnutost zaslona na način da je gornji rub nešto dalje od očiju, od donjeg ruba. Rasvjeta u prostoriji mora biti adekvatna, kao i blokada svjetlosti koja ulazi kroz prozor i dodatno opterećuje gledanje u zaslon.
Najbolje je stoga difuzno svjetlo – ujednačeno, neutralne boje i bez sjena. To ćete postići vrlo jednostavno, neizravnim izvorom svjetla. Želite li radni stol osvijetliti neutralnim svjetlom, smjestite računalo pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prozor.
Odmorite oči!
Svaka dva sata oči treba odmoriti od računala po 10-15 minuta, a svakih 20 minuta treba pogled sa zaslona usmjeriti u daljinu, primjerice u zeleno okruženje (stabla, park) ili ambijent koji djeluje opuštajuće i izaziva ugodne i pozitivne misli i emocije. Telefonski poziv je dobra prilika da odvojite pogled od zaslona računala, ustanete od radnog stola i pogledate u daljinu.
Vježbe za oči
Preporučuje se svjesno treptati svako malo (što pomaže iznova navlažiti oko suzama) i pogledati kroz prozor u daljinu ili u nebo što odmara cilijarne mišiće. Savjet oftalmologa je: svakih 20 minuta fokusirajte pogled koji je udaljen (oko 6 m) na 20 sekundi. Također se preporučuje da zatvorite oči na 20 sekundi, barem svakih pola sata, što ima sličan učinak.
1. vježba
Pogled usmjerite prema naprijed.
Raširite oči što je jače moguće, a zatim ih sklopite što jače možete.
Ponovite vježbu 10 puta.
2. vježba
Pogled usmjerite prema gore ne pomičući glavu, zatim ga usmjerite prema dolje.
Ponovite vježbu 10 puta.
3. vježba
Usmjerite pogled u jednu stranu, a zatim u drugu ne pomičući glavu.
Ponovite vježbu 10 puta.
Provjerite svoj vid!
Stavite zaštitni filter na zaslon računala ukoliko nosite dioptrijske naočale. Vid trebate pregledavati svake dvije godine ako imate manje od 40 godina, a oni stariji i osobe s dioptrijom trebaju na pregled svake godine. Ako imate povišeni krvni tlak ili dijabetes, naručite se na pregled što ranije.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
