Carnivore dijeta, poznata i kao mesožderska prehrana, posljednjih je godina postala veliki trend na i mnoge privlači upravo zato što djeluje jednostavno. Fokus je na namirnicama životinjskog podrijetla, dok se biljna hrana u potpunosti izbacuje, a neka od obećanja koja ju prate su – mršavljenje, bolja koncentracija i smanjenje upale u tijelu. Ipak, kad se maknemo od subjektivnih dojmova i prijeđemo na dokaze, ključno pitanje jest koliko je carnivore dijeta zapravo zdrava?
Nova analiza objavljena u časopisu Nutrients pokušala je mapirati sve dostupne dokaze o učincima ove dijete, a mi ih donosimo u nastavku.
Što je pokazala nova studija?
Prije nego što krenemo na dokaze, važno je naglasiti da se ova studija ne odnosi na jedno veliko kliničko istraživanje, nego na pregled dostupne literature. U završnu analizu ušlo je samo devet radova objavljenih između 2021. i 2025. godine, i to vrlo različitih tipova: pet studija slučaja, dvije ankete na društvenim mrežama, jedna istraživačka studija te jedna komparativna studija modeliranja.
Upravo taj mali broj i raznolika metodologija jasno pokazuju kako su dosadašnja istraživanja o carnivore dijeti zasad ograničena – te da rezultate treba čitati pažljivo, s realnim očekivanjima i dozom opreza.
U uključenim radovima postojale su i velike razlike u tome što su sudionici stvarno jeli i kako su istraživači definirali mesoždersku prehranu. Zato su i rezultati šaroliki – dio nalaza izgleda obećavajuće, ali jednako jasno se vide i ozbiljne nutritivne rupe.
Što su sudionici najčešće prijavljivali kao pozitivne promjene
U anketama s više od 2000 sudionika, najčešći motiv za isprobavanje bio je ‘bolje zdravlje’, a mnogi su navodili da su osjetili poboljšanja, osobito kratkoročno. Najčešće spominjane koristi bile su:
- bolji osjećaj sitosti i manja potreba za grickanjem
- bolji san
- osjećaj mentalne bistrine i veći fokus
- bolje fizičke performanse i energija
- općenito subjektivno poboljšanje zdravlja
U dijelu manjih studija, neke laboratorijske vrijednosti išle su u istom smjeru kao i subjektivni doživljaj. Zabilježena su poboljšanja upalnih pokazatelja poput CRP-a te pojedinih jetrenih enzima, uključujući niže vrijednosti gama-glutamiltransferaze.
Najveći problem jest manjak ključnih nutrijenata
Uz moguće koristi, autori su naglasili i razloge za oprez. Više analiza prehrambenih planova pokazalo je da se kod carnivore pristupa često ponavlja manjak važnih hranjivih tvari, posebno:
- kalcija
- magnezija
- vitamina C
- tiamina, odnosno vitamina B1
- kalija
- folata
- dijetalnih vlakana
Autori su dodatno istaknuli i potencijalni manjak vitamina E i vitamina D, joda, mangana te željeza, što može biti osobito važno ženama. S druge strane, u varijantama koje uključuju čestu konzumaciju jetre, vitamin A može dosezati vrlo visoke razine, što otvara pitanje sigurnosti i mogućeg rizika od toksičnosti.
Također, kod mnogih sudionika zabilježen je porast ukupnog kolesterola i LDL kolesterola, a ponekad i do razina koje se povezuju s većim kardiovaskularnim rizikom.
Što to znači?
Carnivore dijeta mnogima je privlačna jer je jednostavna i jer dio ljudi prijavljuje brze, kratkoročne promjene poput sitosti ili više energije. No upravo tu nastaje problem: ono što kratkoročno djeluje, dugoročno može otvoriti ozbiljna pitanja kada je riječ o zdravlju.
Kad se prehrana svede gotovo isključivo na životinjske proizvode, postaje teško – često i bez dodataka prehrani – pokriti sve nutrijente koje tijelo treba. To nije samo pitanje ‘sitnih nedostataka’, nego potencijalno i sustavnog izostanka vlakana. A vlakna su jedan od ključnih faktora za zdravu probavu i crijevni mikrobiom te su snažno povezana s boljom regulacijom kolesterola i glukoze, odnosno s manjim kardiometaboličkim rizikom.
Pročitaj i ovo:
- Manje žudnje, više ravnoteže: 5 načina kako spriječiti da glad upravlja vama
- 6 začina koji ubrzavaju metabolizam i pomažu u sagorijevanju kalorija
- Mršavljenje bez gladi: 6 ukusnih doručaka koji će vam olakšati put do vitke linije
