Trinaesti Šibenik Dance Festival u Šibenik dovodi vrhunske plesne umjetnike iz naših susjednih država i dalekog svijeta – od Ukrajine i Izraela, Francuske i Portugala, Italije i Španjolske, sve do Argentine.
Festival će se održati od 22. do 27. srpnja 2024. godine, a glavni će se program uprizoriti na Trgu Republike Hrvatske, na Tvrđavi sv. Mihovila i Tvrđavi Barone, u Muzeju grada Šibenika te ispred kluba Azimut.
Od plesne udruge Sjene do Festivala
Na šibenskim trgovima građani i turisti svake večeri će moći besplatno uživati u atraktivnim nastupima plesnih skupina iz raznih dijelova Hrvatske. A iza svega toga stoji jedna žena. Ona je Zorana Mihelčić, profesorica engleskog jezika, nekadašnja plesačica suvremenog plesa, rođenjem Splićanka, koja se nakon studija u Beogradu, onih prijetećih devedesetih godina sa suprugom i djetetom, vratila u rodni grad, odlučivši u njemu živjeti i raditi.
Nije tada ni sanjala da će se promaknuti u jednu od glavnih kreatorica šibenske umjetničke i kulturne scene. Nakon povratka u Šibenik uspjela je iz početnih koraka s Plesnom udrugom Sjene, koju je osnovala u 2000. godine, stvoriti Šibenik Dance Festival, prestižni festival suvremenog plesa. Dnevno odrađuje dva posla. Dopodne radi kao profesorica engleskog jezika u Strukovnoj školi, a popodne se posvećuje plesu i radu u Sjenama. Uz to tijekom cijele godine i to o svom trošku putuje na plesne predstave i bira najbolje i najatraktivnije za Šibenik Dance Festival. Živi skromno odričući se mnogo čega za pripremu Festivala koji je postao jedan od najboljih šibenskih brendova. Jer ŠDF je zasigurno medijski najpraćeniji plesni festival u zemlji, a sudeći po velikom interesu za sudjelovanjem, polako zauzima svoje mjesto na plesnoj karti svijeta.
Stižu umjetnici iz 15 zemalja, s 9 predstava u glavnom programu
Ovogodišnje izdanje predstavlja umjetnike iz ukupno 15 zemalja, s 9 predstava u glavnom programu. U ukupnom zbroju s predstavama u popratnom programu, uprizorit ćemo više od 20 koreografskih cjelina koje će otvoriti važne teme i analizirati pojedinca i društvo danas. Festival ove godine nosi slogan ‘Povezani kroz umjetnost i kulturnu raznolikost’, a karte za predstave su već u prodaji!
Kako se rodila ljubav prema plesu i kada ste napravili svoje prve plesne korake?
– Moji plesni počeci vezani su uz klasičan balet. Otac, koji je rano uočio moje umjetničke sklonosti, kao malu djevojčicu upisao me istodobno u nižu glazbenu školu i baletni studio Collegium musicum u Šibeniku. Nakon završene srednje glazbene i redovne srednje jezične škole, odlučila sam školovanje nastaviti u Beogradu u kojem sam se prvi put susrela sa suvremenim plesom i odmah ga strastveno zavoljela. Studirala sam i diplomirala anglistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu, pridružila se i postali aktivan plesač Beogradskog savremenog baleta Smiljane Mandukić, s kojim sam gostovala u mnogim gradovima ex-Jugoslavije i inozemstva, usavršavala znanje na plesnim seminarima tijekom godine boravka u Londonu. Sve su to značajne faze u periodu mog profesionalnog razvoja prije povratka u Šibenik.
Kako su izgledali počeci Sjena i što vas je inspiriralo za pokretanje Šibenik Dance Festivala?
– Prije inicijative za osnivanje Šibenik Dance Festivala rekla bih da sam pripremala ‘teren’ za ono što dolazi. Punih 10 godina festivalu je put utirao Plesni teatar Sjene, udruga u kulturi koju sam osnovala 2000. godine. Kroz predstave za djecu, javne nastupe i moj rad kao koreografkinje realiziran u suradnji sa šibenskim HNK-om, gradili smo publiku i popularizirali ovu vrstu umjetnosti. Tijekom vremena, na tisuće plesača uz članove njihovih obitelji, postali su i do danas ostali odani pratitelji svih programa u organizaciji Plesnog teatra Sjene.
Od udruge koja se bavila prvenstveno amaterskim aktivnostima izrasli smo u organizaciju koja producira ozbiljan međunarodni festival, surađuje i povezuje se s profesionalnim plesnim krugovima iz Europe i svijeta.
Profesionalni plesač je naučen na disciplinu, strpljenje i upornost
Kako izgleda jedan vaš tipičan radni dan, s obzirom na to da kombinirate posao profesorice i ples?
– Moj radni dan srednjoškolske profesorice uvijek je u jutarnjoj smjeni, što mi ostavlja prostor da se posvetim učenicima i kvalitetno odradim svoj posao te da se u nastavku dana posvetim drugom, umjetničkom poslu. U mlađim danima, moj dan je bio prekratak za sve što sam htjela obaviti. Nevjerojatno je što se može postići kad strastveno voliš ono čime se baviš: raditi u nastavi, izvršavati obveze vezane za obitelj i kućanstvo, voditi plesne treninge sa svim grupama u studiju, kreirati za kazalište i još štošta. Danas imam neprocjenjivu pomoć mojih bivših učenica, koje su u potpunosti preuzele rad s plesačima i to rade izvrsno. Zahvaljujući njima mogu se posvetiti festivalskom poslu koji, iako naporan, istodobno me silno veseli i ispunjava.
Koje su najveće prepreke i izazovi, a koji najveći gušti profesije plesača?
– Kao najveće izazove profesije plesača vidim fizičke i mentalne zahtjeve koje ova umjetnost nosi. Dugotrajne probe i svakodnevni treninzi, česte ozljede i potreba za neprestanim usavršavanjem znaju biti iscrpljujući. S druge strane, profesionalni plesač je naučen na disciplinu, strpljenje i upornost, a emocionalno ispunjenje koje mu taj posao donosi neprocjenjivo je. Plesač pronalazi užitak tijekom kreativnog procesa, u svojoj vještini izražavanja pokretom, u povezanosti s publikom. Na kraju, sam osjećaj slobode zbog mogućnosti putovanja te upoznavanja novih kultura čine ovu profesiju izuzetno privlačnom.
Kako je biti plesač u Hrvatskoj? Što je najljepše, a što je najteže?
– To je pitanje na koje bi vam mladi plesač u Hrvatskoj dao precizniji odgovor od mene. Susrećući se s mnogima od njih kroz poslove umjetničke direktorice festivala, uočavam da su najteže prepreke na koje nailaze one financijske i infrastrukturne prirode. Nedostatak adekvatne podrške sistema, otežava njihovo napredovanje i profesionalni razvoj. Financijska neizvjesnost i ograničene mogućnosti stalnog angažmana u nacionalnim kazalištima ili rijetkim kompanijama u Hrvatskoj zasigurno su najveći izazovi koji negativno utječu na motivaciju plesača i često ih potiču na odlazak u razvijene europske države gdje su bolje podržani i vrednovani. Iako suvremena plesna umjetnost ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, očigledno je da je promocija ove vrste umjetnosti još uvijek nije prioritet niti važan čimbenik kulturne strategije na razini države. Potrebno je sustavno raditi na tome da se podrže umjetnici i projekti prepoznati izvan granica države, čiji programi i rezultati idu u prilog promocije Hrvatske i njezinih vrijednosti. Sigurna sam da je želja svakog mladog čovjeka, pa tako i plesača, ostati i baviti se plesom u svojoj zemlji.
Naša plesna zajednica mnogobrojna je i kreativna, ali istu treba podržati i poticati općenito i od strane institucija jer riječ je o stvaranju pozitivnog okruženja koje na kraju krajeva mladima stvara bolju i zdraviju okolinu. Kao producent, nastojim sa svoje strane doprinijeti koliko mogu. Ipak, sudjelovanje u raznim kulturnim događanjima i festivalima može nakratko donijeti osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti, ali nije dovoljno da osigura egzistenciju mladom umjetniku.
Šibenik je unatrag nekoliko godina doživio procvat kulturne scene
Možete li nam reći više o plesnoj i kulturnoj sceni u Šibeniku?
– Mišljenja sam da postojanje plesne scene u nekoj sredini podrazumijeva postojanje grupe profesionalnih plesnih umjetnika, s umjetničkim iskustvom i projektima, iza kojih može ali i ne mora stajati neka institucija ili umjetnička organizacija. Iako je zahvaljujući djelovanju Plesnog teatra Sjene, plesni i kulturni program u Šibeniku bogatiji nego u nekim od drugih hrvatskih gradova, sa žaljenjem mogu konstatirati da uvjeti za razvoj profesionalne plesne scene još uvijek ne postoje.
Što se kulture općenito tiče, situacija je značajno bolja. Zahvaljujući klubu Azimut, Javnoj ustanovi Tvrđava kulture Šibenik i projektima lokalnih udruga kao što su Plesni teatar Sjene, RatCat, Nevidljiva scena, Kolektiv 4B i drugi, Šibenik je unatrag nekoliko godina doživio procvat kulturne scene. Ove organizacije uspješno promoviraju raznovrsne kulturne događaje, od koncerata i izložbi do kazališnih predstava i plesnih nastupa. One su stvorile dinamičnu i vibrantnu zajednicu koja privlači i domaće i međunarodne umjetnike, čime je Šibenik postao prepoznatljivo kulturno središte, grad u kojem se kultura živi i slavi na svakom koraku.
Koje su vaše najdraže uspomene i trenuci s prethodnih izdanja festivala?
– Šibenik Dance Festival je poseban jer je postao mjesto na karti Hrvatske i točka susreta mladih plesača i renomiranih umjetnika. Posebno sam ponosna na podršku dva naša nacionalna ansambla – Baleta HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke i Baleta HNK Split, koji su kroz niz festivalskih izdanja s nama gradili kvalitetu festivala, dovodeći ponajbolje iz svoje godišnje produkcije upravo na veliku Tvrđavu sv. Mihovila. Na tome sam im neizmjerno zahvalna. Jedna od najdražih uspomena je gostovanje kineske kompanije Xie Xin Dance Theatre iz Šangaja, te nastup 17 mladih plesačica kompanije Kate Jablonski Statement iz Chicaga. Kao kruna svega, posebno ću pamtiti gostovanje čuvene izraelske Kibbutz kompanije, u srpnju 2023. s predstavom Asylum Rami Be’era, događaj kojeg nije mogla preskočiti ni ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek. Ovi trenuci učinili su festival nezaboravnim i inspirativnim za nas i sve sudionike.
Veliko zanimanje inozemnih umjetnika za sudjelovanjem u SDF-u
Možete li izdvojiti čemu se najviše radujete na ovogodišnjem izdanju i što čeka posjetitelje?
– Raduje me činjenica da svake godine imamo sve raznovrsniji program zbog kojeg se dolazi u moj grad i o kojem se i po završetku festivala priča s oduševljenjem. Razlog za to je originalni spoj nematerijalne i materijalne kulturne baštine, kvalitetnog programskog sadržaja i tvrđava kao pozornica. Veliko je zanimanje inozemnih umjetnika za sudjelovanjem u SDF programu. To međunarodno priznanje ove kulturne manifestacije ujedno je i dokaz da je Šibenik dance festival na dobrom putu ka pozicioniranju visoko na listi Europskih umjetničkih festivala. Ambicije nam svakako idu u tom pravcu. Ono što je zajedničko svim dosadašnjim izdanjima i čime se jako ponosim jest naše opredjeljenje da umjetnost bude lako dostupna što većem broju ljudi.
Kroz dobro promišljenu selekciju programa, komuniciramo s publikom šire od one “uobičajene”, naviknute na kazališne prostore, a dočekujemo ju na više lokacija tijekom festivalskog tjedna na plaćenim i mnogobrojnim besplatnim događajima. Ovogodišnje izdanje festivala ide pod sloganom “Povezani kroz umjetnost i kulturnu raznolikost”, a pokazat će da umjetnost ima moć povezivanja i spojiti umjetnike iz ukupno 15 zemalja.
Kako izgledaju pripreme za festival?
– Uspjeh festivala rezultat je cjelogodišnjeg rada cijelog festivalskog tima. Završetak jednog izdanja početak je rada na pripremi nadolazećeg. Osim poslova praćenja i pregledavanja najboljih od godišnjih projekata u svrhu selekcije programa, kao umjetnička direktorica dosta putujem i radim na povezivanju Šibenskog festivala s drugim europskim festivalima i jačanju kulturne suradnje unutar europske unije. Sve je ovo dio kontinuiranog traženja izvrsnosti i učenja od iskusnijih, stvaranja novih partnerstava koje će biti od koristi za festival i grad.
Interes međunarodno priznatih umjetnika za sudjelovanjem iz godine u godinu sve je veći. Uz status grada s najboljim koncertnim programom, uspjeli smo brendirati Šibenik, kao grad visoke kulture.
Pročitaj i ovo:
- Svjetski dan vode na poseban način način obilježen u Šibeniku
- Šibenik Dance Festival: Na Tvrđavi Barone predstavljena mađarska scena suvremenog plesa
- Pet razloga zašto ovog proljeća posjetiti Nacionalni park Krka i Šibenik s okolicom!
