Treći tjedan u siječnju posvećen je prevenciji protiv raka vrata maternice – pod pokroviteljstvom Europske udruge ECCA ove se godine od 20. siječnja obilježio 7. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice i u Hrvatskoj.
Datuma 26. siječnja, u zagrebačkom Europskom domu, održana je javna tribina “Sport i zdrave navike žena u prevenciji bolesti” na kojem je jedna od govornica bila i nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora – Mimi Vurdelja koja je tim povodom istaknula važnost prehrane u prevenciji bolesti.
Donosimo vam intervju s gospođom Vurdelja preuzet s portala Ženkaposla.hr.
S tribine "Sport i zdrave navike žena u prevenciji bolesti"
Što zapravo znači zdrava prehrana, je li ona podložna afinitetima, građi, godinama?
– Ja volim reći da prehrana može biti samo odgovarajuća. Prehrana je strogo individualna i po metabolizmu i bakterijskom miljeu crijeva svatko od nas je neponovljivi original.
Zdrava je prehrana ona koja našem organizmu čini dobro i daje ugodu. No treba naglasiti da prehranu definira ili određuje :
• spol
• starosna dob
• konstitucija
• podneblje
• navike
• potrebe
• emocionalni kvocijent
• stupanj radne vještine
• klima – okoliš
Tu su još i zdravstveni status, metabolizam… Sve su to bitni čimbenici u određivanju vrste, obima i načina prehrane. Cjepiva, lijekovi, gotova hrana prepuna kemikalija, toksini iz tepiha i tapisona, neodgovarajuća kozmetika za njegu tijela i kose prepuna kemikalija… – sve to može imati utjecaja na zdravlje i dobar status našeg organizma.
Treba li se prehrana muškaraca i žena razlikovati?
– Ako pođemo od toga da muškarci imaju veći postotak mišićne mase, a žene fleksibilnije zglobove, više tjelesne masti i različitu distribuciju masti te 15% manje vode uz različit hormonski sustav i genetiku onda možemo reći da bi i prehrana žena i muškaraca trebala biti različita. No važnije na podjelu muško-žensku prehranu treba imati na umu da prehrana treba prije svega biti individualna.
Poznato je da hrana ima i hormonalni učinak? Kako se razlikuje prehrana za mlade žene od one za žene u zrelijoj dobi ili u menopauzi?
– Da, hrana ima hormonalni učinak. Kada jedemo koncentrirane ugljikohidrate poput krumpira, tjestenine, riže, kruha, peciva, oslobađa se hormon inzulin koji “tjera” šećere iz krvi u obliku energije. Kada jedemo koncentrirane bjelančevine – meso, perad i ribu –oslobađa se hormon glukagon koji balansira energetski potencijal organizma.
Kada je riječ o prehrani žena mlađe dobi, one bi trebale jesti nekoliko, zapravo 5-6 dnevnih izbalansiranih obroka koji po svom sadržaju trebaju biti RAZNOVRSNI i s PRAVOM MJEROM, i koji sadržavaju dovoljno voća, povrća, optimalne količine mesa i ribe, ugljikohidrata – rižu, tjesteninu, krumpir – obilje VODE koju uvijek pijemo u malim gutljajima…
Žene tzv. zrelije dobi ili žene u menopauzi trebale bi se hraniti po mogućnosti MEDITERANSKIM obrocima, koji uključuju maslinovo ulje, mahunarke, VODU ili žmul vina, sireve, svježe začine, ribu, bademe, smokvu, naranče, limun…
Riba koja ne sadrži vezivno tkivo lako je probavljiva, bogata je omega 3 nezasićenim masnim kiselinama i izvrstan izvor bjelančevina.
Grahorice – grašak, bob, slanutak – obiluju biljnim proteinima, vodom i sunčevom energijom i bogat su izvor vlakana ili balastnih tvari nužnih za zdravlje probavnog sustava.
Orašasti plodovi poput badema i oraha izvrstan su izvor esencijalnih masti, smokva je kraljica voća izuzetno bogatog hranjivog sadržaja s malo kozjeg sira i nekoliko kapi maslinova ulja sjajan je među obrok.
Posebice je za žene u menopauzi važno piti dovoljno vode. Istraživanja pokazuju da žene u vrijeme hormonalnih promjena tzv. drugoj mladosti ili menopauzi gube hidraciju i moraju piti poželjne količine vode.
Može li hrana biti oblik prevencije bilo kojeg oblika raka uključujući i rak vrata maternice?
– Hrana ima najbiološkiji učinak na naš organizam. Stoga odgovarajuća prehrana u mnogome može doprinijeti unapređenju, kvaliteti i općem dobrom stanju organizma.
Epidemiološke studije jasno potvrđuju da način i vrsta prehrane imaju važnu ulogu u razvitku i nastanku raka. Stručnjaci procjenjuju da je oko 20 do 60 % svih smrtnih slučajeva uslijed raka uvjetovano načinom prehrane, a ja bih rekla pogrešnim stilom života.
Najnovija istraživanja pokazuju da prehrana bogata balastnim tvarima – vlaknima, fermentiranim mliječnim tvarima i sekundarnim biljnim tvarima ili fitonutrijentima ima preventivni i zaštitni učinak na naš organizam.
Antikancerogeni učinak voća, povrća i žitarica znanstvenici pripisuju bogatom sadržaju vitamina A (betakarotena), likopena, vitamina C, selena, cinka snažnog antioksidativnog učinka. I ne manje važno povrće i voće obiluju fitosterinima, saponinima, flavonoidima koji su dokazali svoj blagotvorni zaštitni učinak za naš organizam.
Ne smijemo zaboraviti češnjak i lukovice (luk, poriluk..) bogate sumporom – antimikrobna, antioksidativna i antikancerogenog učinka.
Lukovice, sve vrste zelja i kupusa, rajčice, mahunarke, citrusi izuzetno su bogati najrazličitijim fitokemikalijama s antikancerogenim učinkom. Takav način prehrane ne štiti samo od pojave i nastanka raka već učinkovito reguliraju probavu, jačaju imunološki sustav, ublažavaju tegobe menopauze i značajno snizuju rizik nastanka srčanokrvožilnih bolesti.
Koliko su kava, slatkiši i sva rafinirana hrana štetni za žensko zdravlje?
– Štetni jesu, to je sigurno. Rafinirana ili previše tehnološki obrađena hrana ne sadrži većinu za organizam važnih hranjivih tvari. Slatkiši “kradu” minerale iz zaliha tijela i vode organizam u kiselost – što znači bol i bolest. Pretjerane količine kave (kofeina) potiču diurezu (uriniranje) dehidriraju i energetski iscrpljuju tijelo.
Je li zaista važno ne preskakati obroke? Kako ih je najbolje rasporediti?
– Da, izuzetno je važno ne preskakati obroke. Svako preskakanje obroka usporava metabolizam i vodi kasnije u pretjerano prejedanje i višak kilograma.
Dnevno valja jesti 5 -6 obroka. Dan započeti s vodom (kako bi isprali sluz iz crijeva), užinati lagani obrok, primjerice salatu s kriškom dobrog kruha, ručak koji mora biti izbalansirani obrok ribe i povrća ili dobrog variva, popodnevna užina domaći keks s prirodnim sladilima i kompot ili čaj, večera svježi kozji sir s maslinovim uljem, nekoliko oraha ili badema i šalica dinje ili 1 kruška. Nakon svakog obroka piti treba čaj od metvice, koprive ili čička…
Koliko je uz prehranu važna tjelovježba?
– Važno je biti fizički aktivan. Tjelesna aktivnost donosi niz dobrobiti organizmu: jača tonus mišića, poboljšava protok krvi, doprinosi boljoj iskoristivosti oslobođene energije, a snagu i izdržljivost diže na više razine, poboljšava metabolizam uzete hrane i njezin optimalan učinak na organizam, otklanja nakupljene toksine i nusprodukte iz organizma, oslobađa nas oštećenja mentalnog i fizičkog stresa.
Kako najbolje spriječiti napadaj gladi, postoje li zdrave grickalice?
– Odgovarajuća prehrana ima samo dvije čarobne riječi RAZNOVRSNOST i PRAVA MJERA. I ne manje važno, organizam treba i želi hranu svog podneblja i svaki obrok treba biti ex tempore ili svježe pripremljen.
Zdrave grickalice? Jabuka, smokva, naranča, badem, orah, a posebice VODA su namirnice koje nam uvijek trebaju biti na dohvat ruke. Često nismo u stvari gladni nego žedni, samo ne razumijemo pravilno poruku koju organizam šalje. I ono najvažnije: valja jesti u miru i s ljubavlju, obrok koji je pripremljen svjež i s ljubavlju dobar je i poželjan obrok.
Dobra riba, zrela mirisna rajčica, smokva, uz obilje lovora, ružmarina, klinčića poželjni su uvijek. Tople, svježe juhe – lako se konzumiraju i miluju naš organizam i sjajne su u svakoj prilici. Važno je slušati tijelo i razumjeti svoj metabolizam, vježbati, umjereno jesti. Nema zabranjene hrane, nema grižnje savjesti, to samo remeti ravnotežu. Ako želite jesti špek pojedite ga, ali sljedećih dana jedite više povrća. Uravnotežite prehranu! S hranom ne smije biti povezana zabrana i negacija, samo afirmacija. Još nešto, hranu treba poštovati – cijeniti.
Ženska posla – časopis za žene u najboljim godinama
