Treći Back Together Summit okupio je zdravstvene stručnjake koji su se dotaknuli aktualnih zdravstvenih i medicinskih tema, a zabrinuto ukazali i na debljinu kao alarmantni zdravstveni problem. Govorilo se o važnim temama spajanja ekonomije i zdravstva, nutritivnom rollercoster poremećaju prehrane uzrokovanim hranjenjem zdravom prehranom, uspješnim medicinskim startupovima te mnogim drugima.
Keynote predavanje “Debljina – ekonomski i zdravstveni teret!”, koje je održala prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, privuklo je najviše pozornosti.
“Kada govorimo o debljini kao zdravstvenom problemu, to zapravo znači da je debljina bolest, ali i prepoznati rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti od kojih oboljeva preko 90% ljudi. Uz to, debljina je rizik za razvoj dislipidemije te za razvoj hipertenzije. Zbog toga dolazi do velikog broja stanja koja nas zdravstveno, ali i ekonomski opterećuju. Prema tomu, ulaganje u zdravlje nije samo etički opravdano, nego i financijski opravdano”, izjavila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
dr. sc. Sanja Musić Milanović
Debljina je, naime, bolest epidemijskih razmjera, a Hrvatska i cijela Europa su među najpogođenijima. Radi se o bolesti koja je, osim što značajno narušava zdravlje, kvalitetu života i očekivano trajanje života naše populacije, također povezana s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti i predstavlja značajan ekonomski teret za naše društvo. Osim kao veliki zdravstveni problem, uvelike utječe i na ekonomiju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi više od 2% BDP-a odlazi na troškove povezane s debljinom.
Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu, u 2019. godini ekonomski utjecaj (direktni i indirektni troškovi) prekomjerne tjelesne mase i debljine za RH procijenjen je na oko 1,53 milijarde EUR. To je ekvivalent od 372 EUR per capita i 2,7% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2030. godine predviđeno je da će se ekonomski utjecaji povećati na oko 2,34 milijarde EUR, dok će se do 2060. godine povećati na oko 7,03 milijarde EUR) što je ekvivalent oko 2271 EUR per capita i 3,5% BDP-a.
RH i Malta nalaze se na prvom mjestu u Europskoj uniji po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Gledano po spolu, najveći udio muškaraca i žena s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u EU je iz RH, 73,2% muškaraca i 58,5% žena.
“Ovo je bolest društva za koju plaćamo previsoku cijenu. Debljina ne poznaje granice – ona je naš zajednički problem čijem rješavanju moramo pristupiti zajedno, uključivši brojne društvene sektore te zajedničkim djelovanjem unaprijediti i očuvati zdravlje populacije i budućih generacija”, zaključila je je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Kroz istraživanje o mentalnom zdravlju mladih “Mentalno zdravlje mladih: Revolucija uma”, u kojem su sudjelovali studenti Ekonomskog fakulteta provedenog ekskluzivno za Back Together Summit, Tatjana Rajković, mr. sc. MBA, konzultantica za istraživanje i analizu tržišta, pozabavila se temom fundamentalnih načina razmišljanja, percepcije svijeta i načina života pojedinca ili čitavog društva.
Tatjana Rajković, mr. sc. MBA, konzultantica za istraživanje i analizu tržišta
“Puno se o mladima govori, jako malo ih se pita, a najmanje ih se sluša. Stoga smo za konferenciju Back Together odlučili razgovarati s mladima, studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o tome kako oni vide problematiku mentalnog zdravlja, što njima osobno donosi najveći pritisak i na koji se način nose sa stresom. I ono najvažnije, koga vide kao svoju sigurnu zonu za potporu kada im je najteže. Provedeno istraživanje otkriva kako je gotovo 40% studenata izjavilo da se često do uvijek osjećaju anksiozno i zabrinuto, 55% se slaže s tvrdnjom da su preplavljeni stresom, ali i 82% vjeruje u podršku prijatelja i obitelji kad im je teško. Rezultati ovog istraživanja na uzorku od 154 mladih studenta daje indikacije da se pitanjem mentalnog zdravlja mladih moramo što prije i ozbiljno pozabaviti”, zaključila je Tatjana Rajković.
Istraživanje na globalnoj razini pokazalo je kako je samoprocjena mentalnog zdravlja među generacijama također indikativna te tako Gen Z svoje mentalno zdravlje procjenjuje vrlo dobro ili odlično njih 45%, Gen Y 56%, Gen X 51% za razliku od Boomersa koji svoje mentalno zdravlje procjenjuje vrlo dobro ili odlično njih 70%.
Oko 40% studenata smatra da si sami postavljaju previsoke ciljeve, kako kroz obaveze tako i u privatnom životu. Takvi stavovi i zaključci istraživanja ukazuju da je stanje alarmantno. Na semaforu je crveno. Vrijeme je za zajedničko djelovanje!
Kroz temu “Ekonomija feat. Zdravstvo: Kako postavljamo vrijednost zdravlja?” na Back Together Summitu, panelisti doc. dr. sc. Krešimir Luetić, Predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr. sc. Ana Gongola, dr. med. dent., prof. dr. sc. Šime Smolić, EFZG, i dr. sc. Karolina Kalanj, dr. med. osvrnuli su se na to što sve možemo očekivati u zdravstvu u nadolazećem vremenu rastućih troškova, starosti populacije, porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti te uvođenja skupih inovativnih lijekova. Rečeno je kako treba osvijestiti korisnike zdravstvenih usluga kako zdravlje ipak i ima neku cijenu, a generalni je zaključak da je realno planiranje financija ključno.
doc. dr. sc. Krešimir Luetić, Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Karolina Kalanj
U zadnjih 10 godina, od zadnjeg popisa stanovništva u RH, broj starijih od 65 godina porastao je za 15%, a za 10 godina će ih biti milijun. S godinama broj korisnika raste. Zdravstvena potrošnja eksponencijalno raste nakon 65 godine. Gorući problem je primarna zdravstvena zaštita.
Prof. dr. sc. Šime Smolić zaključio je kako će “zdravstvena potrošnja i troškovi u zdravstvu rasti. Čekaju nas veliki izazovi u pogledu financiranja i pružanja zdravstvene zaštite za sve starije stanovništvo. Preventivni programi su izuzetno važni. Sanacija pa potom reforma su ključne za hrvatsko zdravstvo. Mora doći do promjena u zakonu o zdravstvenom osiguranju, mora se uključiti Ministarstvo financija i pomoći financiranje zdravstvenog sustava. Nema jedinstvenog niti jednog rješenja. Neke bolnice na periferiji neće moći sa cijenama sadašnjih zdrav. usluga funkcionirati bez gubitaka. Moramo izračunati koliko košta prosječan akutni hrvatski pacijent i treba planirati resurse sukladno tomu.”
Za kraj, dr. Natko Beck, pokretač ovog jedinstvenog medicinsko-komunikacijskog projekta naglasio je: “Simbolično nas broj 3 podsjeća na prošlost, sadašnjost i budućnost, a 3. Back Together Summit za mene predstavlja iskustvo prvih dvaju summita, propitkujemo teme koje se tiču naše sadašnjosti, kako bi gradili zdraviju budućnost. Posebno mi je drago da jasno povezujemo medicinu i ekonomiju kako bi pokazali koliko trebamo interdisciplinarno razmišljati ako želimo unaprijediti te sustave. Šećer na kraju, najsretniji sam jer sve to povezujemo s ljudima. Radionice, pregledi, paneli, razgovori, sve je to tu zbog svih onih koji su željni nešto naučiti i unaprijediti sebe i svoje zdravlje. Što nas je više takvih, to smo zdraviji kao sustav. Uvijek je dobro vrijeme za zdrave ideje.”
dr. Natko Beck
Tajana Beck, direktorica Back Together Summita izjavila je: ”Smatram da je iznimno važno komunicirati ove uvijek aktualne teme na jednostavan način, razumljiv gotovo svima jer tako djelujemo na širenju zdravstvene pismenosti što na kraju rezultira kvalitetnijim načinima liječenja i širenju svijesti o prevenciji. Ove smo godine priču zaokružili besplatnim zdravstvenim pregledima građana tako da smo iznimno ponosni na cjelokupnu akciju jer samo jedan problem detektiran na vrijeme u biti znači čitav svijet” i time sumirala ovogodišnju inicijativu programa Summita
TikTok influencer Dario Marčac Ida Prester Influencerica Paula Sikirić i Maja Žanko, mag. nutricionizma
Svi zdravstveno-edukativni paneli su se prvog dana održavanja Summita mogli pratiti uživo, dok je tijekom vikenda praćenje bilo dostupno online, putem streama na YouTube kanal Back Together Summita. Cilj svih edukacija je povećanje zdravstvene pismenosti i poboljšanja kvalitete života.
Pročitaj i ovo:
- Prvi Back Together Summit u Zagrebu: Lakši prolazak kroz izazovno vrijeme
- Debljina kod adolescenata – stanje koje utječe na sve aspekte života
- Sve traženija terapija za mentalno zdravlje u program uključuje – ovce!
