S obzirom na poticanje kontinuiranog kvalitetnog dijaloga te iznalaženje konstruktivnih rješenja po uzoru na najbolje prakse globalnih zdravstvenih politika, regionalni think tank za zdravstvo Health Hub je u zagrebačkom Peppers Coffee & Wine Baru povodom Svjetskog dana borbe protiv raka i Hrvatskog tjedna borbe protiv raka s partnerima organizirao prigodni Health Hub Policy Coffee na temu: “From Zero To Hero” – Kako Hrvatska može ‘preskočiti’ jaz u onkološkoj skrbi?
Svoj konstruktivni doprinos panelu dali su: prim. dr. sc. Vera Katalinić Janković (posebna savjetnica Ministra zdravstva RH), doc. dr. sc. Krunoslav Capak (ravnatelj HZJZ-a), prof. dr. sc. Stjepko Pleština (predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a i predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb), prof. dr. sc. Marko Jakopović (pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb), mr. sc. Dražen Jurković (direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske), prof. dr. sc. Damir Eljuga (predsjednik Hrvatske lige protiv raka), dr. sc. Davor Kust (mladi onkolog i urednik Onkologija.net, Poliklinika Anova, KBC Sestre milosrednice), prof. Ivica Belina (predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu), te dr. Miloš Ičević (Business Unit Director Oncology Balkans, AstraZeneca).
Uz podršku misiji #ZaJednakuDostupnostOnkoloskojSkrbi, na panelu se razgovaralo o tome što možemo učiniti kako bismo prevazišli i “zatvorili” jaz u onkološkoj skrbi te stali na kraj nejednakostima u dostupnosti inovacija i liječenja u skladu s najsuvremenijim smjernicama. Veliki naglasak stavljen je na organizaciju i strategiju upravljanja onkološkom skrbi u ustanovama diljem Hrvatske, a ne samo na dodatno financiranje onkološke skrbi.
Uz najavljene reformske mjere i osnaživanje zdravstvene pismenosti i nacionalnih preventivnih pregleda, Hrvatska je usvojila Strateški okvir protiv raka do 2030. godine koji predviđa stvaranje nacionalne digitalne onkološke mreže, kreiranje onkološkog registra pacijenata, osnaživanje primarne i sekundarne prevencije te poboljšanje pristupa suvremenoj radioterapiji. Onkološka skrb u Hrvatskoj je fragmentirana i nema koordiniranu strukturu. Ovaj problem je prepoznat i njime se bavi Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka, kojim se planira uspostavljanje mreže onkološke skrbi za poboljšanje koordinacije između svih onkoloških centara u državi uz stvaranje centara izvrsnosti i poticajne multidisciplinarne skrbi usmjerene na pacijenta. Ruralna područja također imaju manji pristup mogućnostima ranog otkrivanja i liječenja, a iako je postignut napredak u organizaciji palijativne skrbi, potrebna su daljnja poboljšanja, zaključeno je na “kavi s misijom”.
Otvorila se i tema financiranja kasnijih linija terapije (3. linije liječenja) u onkološkoj skrbi, pogotovo kod metastatskih bolesnika jer im kasnije linije liječenja omogućavaju produljenje preživljenja uz održan kvalitetan život i radnu sposobnost. Tijekom networking kave predstavnici pacijenata su otvorili i pitanje stavljanja lijekova na listu tek nakon što je financiranje odobreno u bar 10 država EU, što svakako ne ide u prilog onkološkim bolesnicima obzirom da su nam WAIT indikatori čekanja inovativnih terapija već sada i do 1000 dana za neke indikacije u odnosu na neke države koje vrlo brzo imaju nove onkološke terapije na raspolaganju preko osiguranja.
Prema podacima The European Cancer Pulse, Hrvatska ima 32% novih onkoloških lijekova odobrenih od Europske agencije za lijekove u statusu nadoknade osiguranjem (po indikacijama), dok primjerice Njemačka ima čak 100%.
Nedavno je u okviru inicijative Europski registar nejednakosti za rak predstavljen The Country Cancer Profile za Hrvatsku, koji pruža pouzdane podatke o prevenciji i skrbi raka, uz identificiranje trendova, razlika i nejednakosti između država članice i europske regije. Iako je u usporedbi s drugim zemljama Europe Hrvatska zemlja srednje visoke incidencije od zloćudnih bolesti, stope smrtnosti su joj među višima u Europi. Prema procjenama zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) na drugom smo mjestu po u muškaraca i šestom mjestu kod žena po ukupnoj smrtnosti od raka. Jedna od 3 osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka. Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi preko 170 000 osoba kojima je nekad u životu bila postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Iako su izravni troškovi za liječenje raka po glavi stanovnika znatno niži nego u drugim zemljama EU, u 2018. godini troškovi liječenja raka iznosili su 7 % ukupnih izdataka za zdravstvo u Hrvatskoj, dok je prosjek EU bio 6 %. Uzmimo u obzir da je izdvajanje za zdravstvo u Hrvatskoj 7.9% dok je prosjek EU 10.9% (2020.). No, s druge strane, gubitak produktivnosti zbog morbiditeta od raka činio je 44 % troškova za rak u Hrvatskoj – to je udio koji je više od tri puta veći od prosjeka EU-a (13 %). Također, 26 % ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj otpada na izdatke za zdravstvenu zaštitu (uključujući lijekove), dok je prosjek EU 49 %.
Zaključeno je kako svi prepoznajemo snagu zajedničkog djelovanja te da svatko od nas ima sposobnost napraviti razliku, veliku ili malu, te da zajedništvom možemo napraviti stvarni napredak u smanjenju globalnog utjecaja raka – upravo je to misija Svjetskog dana borbe protiv raka!
