Od trenutka kada se vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila europskim kontinentom, postao je neizostavnim dijelom dalmatinske tradicije. Mirisao je i mamio iz svake konobe, uz njega se veselilo i tugovalo, s njime se trgovalo i plaćalo, a stoljećima je bio najdragocjenije sredstvo mita i korupcije pa su se njegovi najbolji primjerci čuvali samo za doktora, suca, odvjetnika ili svećenika.
Što je to toliko zavodljivo u dalmatinskom pršutu da u njemu i danas uživaju najzahtjevniji gurmani? Bez dodanog konzervansa i aditiva, s jedinim dodatkom morskom soli, dimljen blagim izgaranjem u iznimnim prirodnim uvjetima i sušen na buri, osvojit će vas specifičnim mirisom i vrhunskim okusom. Kako je riječ o sve traženijoj gastro ikoni govori i podatak da je njegova proizvodnja u posljednjih deset godina trostruko narasla. Od ukupno 300 tisuća komada pršuta proizvedenih u Hrvatskoj 90 posto otpada na dalmatinski.
Jubilarna deseta obljetnica Udruge Dalmatinski pršut
Njegovi proizvođači iz sve četiri dalmatinske županije udruženi su u Udrugu Dalmatinski pršut koja je ove godine proslavila deset godina postojanja. Kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin jubilarni deseti rođendan, u veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla na EU razini. Ova prestižna oznaka bila je jedna od tema današnje konferencije za medije, održane u caffe baru Concordia u Zagrebu, kojom je Udruga Dalmatinski pršut nakon Splita obilježila rođendan i u Zagrebu.
– Dobivanjem ove oznake proizvođači dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani dalmatinski pršuti mogu ukloniti s tržišta. Laički rečeno jedino pršut proizveden u Dalmaciji i po točno određenoj specifikaciji može nositi ime dalmatinski, a prepoznat ćete ga po vrućem žigu ili logotipu s tri lava – istaknuo je Ante Madir, dr.vet.med. i tajnik Udruge.
– U proizvodnji dalmatinskog pršuta uzima se svinjski but s kosti koji ne smije biti stariji od 96 sati, a mora težiti najmanje 11 kilograma. Dodaje se jedino morska sol, a strogo su definirani i uvjeti dimljena. Cijeli proces traje najmanje 12 mjeseci, a nerijetko potraje i do dvije godine. Upravo se po tim značajkama dalmatinski pršut razlikuje od svih ostalih – rekao je Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK Karlovac i predstavnik Mesne industrije Braća Pivac.
Ana Babić iz tvrtke Pršut Voštane govorila je o iskustvima s nedavno održanog sajma Food Expo Hong Kong na kojem je tvrtka Voštane prvi puta azijskom tržištu predstavila dalmatinski pršut. – Izniman je feedback koji smo dobili za naše proizvode i pokazalo se da na azijskom tržištu postoji velik prostor za plasiranje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda te je interes kupaca i distributera obećavajući. Hong Kong je ogromno tržište s velikim potencijalom, no isto tako sa sobom donosi vlastita pravila poslovanja koja odskaču od EU tržišta i zahtijevaju veliku pripremu kako bi mu se kvalitetno pristupilo i ostvarilo eventualni poslovni uspjeh.
Zdravko Barać, pomoćnik ministra poljoprivrede, istaknuo je kako postoji još puno prostora za veću proizvodnju i bolju promociju dalmatinskog pršuta na domaćem tržištu. – Ministarstvo poljoprivrede poduzima niz različitih aktivnosti kako bi se unaprijedila prodaja i proizvodnja dalmatinskog pršuta – od raznih programa koji pružaju mogućnost investiranja tj. izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, do sufinanciranja različitih manifestacija na kojima se takvi proizvodi predstavljaju. Kod proizvoda kao što je dalmatinski pršut koji nose oznaku kvalitete promocija je iznimno bitna. Temeljna aktivnost u razdoblju koje je pred nama, odnosi se na upoznavanje potrošača s proizvodom. Dakle, što znači oznaka kvalitete i zašto ona pršutu daje dodanu vrijednost.
– Zadarskih pršutara u Udruzi Dalmatinski pršut ima najviše. Imamo sreću da smo na odličnom mikropodručju za proizvodnju pršuta, bilo da su to Ravni kotari okruženi morem, Jasenice ili Posedarje, a tu je i rijeka Zrmanja. Bez obzira na odličan plasman proizvoda svi ulažemo u povećavanje proizvodnje i fokusiramo se na što veći plasman na područje EU, pritom pazeći da taj rast proizvodnje ne bude iznenadan kako bi zadržali visoku kvalitetu proizvoda i zadovoljavajuću cijenu – rekao je Mladen Nekić, vlasnik Pršutane Mataš d.o.o.
Tajne i trikovi
Vlado Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli, prezentirao je rezanje dalmatinskog pršuta. – Što je „feta“ tanja, to bolje. Feta ne bi smjela biti deblja od milimetra i pol. Zbog toga vrhunski majstori koriste dug i oštar nož i kvalitetan stalak. Za razliku od Španjolske ili Italije u kojoj se pršut reže tako da mu je duljina jednaka širini, u Dalmaciji „feta“ treba biti što dulja – kazao je Vlado istaknuvši kako se dalmatinski pršut reže neposredno prije serviranja, nikako ne satima prije. – Računajte da je po osobi potrebno narezati otprilike maksimalno stotinu grama pršuta. Ako koristite dalmatinski pršut iz vakuum pakiranja, dobro bi bilo vrećicu otvoriti i ostaviti petnaestak minuta, jer se tada „fete“ lakše razdvajaju.
Dr. sc. Helga Medić, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, objasnila je zašto bismo dalmatinski pršut trebali uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Ističe kako se dalmatinski pršut preporučuje kao sastavni dio zdrave i uravnotežene prehrane i može se konzumirati tri puta tjedno u razumnim količinama. To je namirnica visoke nutritivne vrijednosti, na prvom mjestu zbog proteina kojih u pršutu ima oko 30 posto, a uz to sadrži odličan omjer esencijalnih aminokiselina, izvrstan je izvor vitamina B skupine, minerala, cinka i selena.
Domagoj Jakopović Ribafish, gastro bloger, priznao je zašto toliko voli dalmatinski pršut – Kako vučem korijene iz Dalmacije, nikad ne zaboravljam tipičan tamošnji prizor: stalak s pršutom koji mi je kad sam malo narastao bilo dozvoljeno rezati. Nema bolje stvari od skupljanja mrvica koje su ostale nakon rezanja, potom ih pojesti i osjetiti more.
Dani Dalmatinskog pršuta u Zagrebu
Za svoj deseti rođendan Udruga Dalmatinski pršut pripremila je posebno iznenađenje Zagrepčanima. U prvom tjednu studenog na Danima dalmatinskog pršuta u Zagrebu, svi koji u glavnom gradu posjete dućane i pršutoreznice u vlasništvu proizvođača dalmatinskog pršuta – Pivac, Voštane, Smjeli, Mataš i Bel-Cro trade, ovu vrhunsku deliciju dobit će po promotivnoj cijeni.
