Većina nas ne razmišlja previše o vodi koju koristimo – samo okrenemo slavinu i tu je. No, nekoliko bi stvari ipak trebali imati na umu. Koliko vode zapravo trebamo popiti u jednom danu? Je li flaširana voda bolja od one iz slavine? Je li kvaliteta vode koju pijemo dovoljno dobra za naše tijelo?
1. Koliko možemo izdržati bez vode?
Voda čini 50% našeg tijela. Bez nje ne bismo mogli održavati normalnu tjelesnu temperaturu ili uklanjati štetne tvari kroz urin i znoj. Nedostatak vode dovodi do dehidracije što može rezultirati mišićnom slabošću i grčevima, nedostatkom koordinacije te povećanim rizikom od toplotnog udara. Zapravo, voda je toliko važna da bez nje ne bismo mogli izdržati dulje od pet dana.
>> Pročitaj ovo: Aquaphor – uvijek čista i kvalitetna voda, spremna za piće
2. Koliko nam vode treba dnevno?
Pa koliko je onda vode potrebno našem tijelu? Dovoljno da zamijeni količinu koju dnevno izgubimo znojenjem, uriniranjem, pa čak i disanjem. No, potreba za vodom se povećava tijekom toplog i vrućeg razdoblja, bolesti koje prati vrućica, proljev ili povraćanje te ako se bavite teškom tjelesnom aktivnošću. Čest je naputak kako dnevno treba piti osam čaša vode, ali Institute of Medicine’s Food and Nutrition Board preporučuje veće količine – 3,0 l za muškarce i 2,2 l za žene što uljučuje cjelokupni unos vode – i onu vodu koju ćete unijeti tijelom preko napitaka i onu koju ćete unijeti prehranom.
Preporučljivo je pratiti nekoliko dana dnevni unos vode kako biste procijenili koliko tekućine pijete. Na dnevnoj razini možete unijeti dovoljno tekućine ako pijete vodu i konzumirate juhe i prirodne sokove, zajedno s voćem i povrćem koje također sadrži vodu. Ali ako planirate zahtjevniju tjelesnu aktivnost, poput trčanja ili bavljenja sportom, osigurajte tijelu dovoljno vode prije, tijekom i nakon aktivnosti.
3. Trebamo li se bojati toksina u vodi?
Utjecaj kontaminirane vode na zdravlje ovisi o vrsti zagađivača koji se nalazi u vodi. Tako će, primjerice, olovo izazvati probleme u fizičkom i mentalnom razvoju novorođenčadi i djece. Odrasle osobe koje su konzumirale vodu zagađenu olovom kroz dugi niz godina imat će probleme s bubrezima i visokim krvnim tlakom. Nitrati će kod novorođenčadi izazvati probleme s opskrbom kisika putem krvi. Naime, u njihovim se crijevima nitrati pretvaraju u nitrite koji sprečavaju prenošenje kisika krvlju.
4. Zdravo vs. zdravstveno ispravno
Hidratacija je ključ, oko toga se slažemo, ali je li vode iz slavine uistinu zdrava za piće? Ta se voda smatra zdravstveno ispravnom ako dolazi iz javnog vodovodnog sustava i ako je pod stalnim nadzorom. Ona pritom mora zadovoljiti određene sigurnosne standarde, ali to ne znači da je voda za piće iz slavine slobodna od svih zagađivača, već da njihove razine ne predstavljaju trenutnu prijetnju zdravlju. Ili da to barem nije potvrđeno. Zdravstveno ispravno nije isto što i zdravo.
Zagađivači prisutni u vodi mogu tamo stići iz različitih izvora. To može biti kemijski ili industrijski otpad, teški metali te kemikalije korištene u zaprašivanju usjeva. Iako postoji kontrola koja osigurava da razine specifičnih zagađivača ostanu na minimalnim razinama, neke osobe mogu biti osjetljivije na zagađivače iz vode.
>> Pročitaj ovo: Neka svako tuširanje postane spa tretman
5. Flaširana vs. bunarska voda – prednosti i nedostaci
Iako u manjoj mjeri, u nekim je kućanstvima bunar primarni izvor vode za piće. Na kvalitetu takve vode može utjecati lokacija i način gradnje, održavanja bunara te ljudske aktivnosti u okolici bunara koje mogu ugroziti kvalitetu podzemne vode. Redovito kontrolirajte kvalitetu bunarske vode i brzo reagirajte ako zapazite nešto neuobičajeno.
Argument koji govori u prilog flaširanoj vodi je njezina sigurnost, iako ne postoji jednaka garancija kao što je slučaj s vodom iz vodoopskrbnog sustava. Flaširana voda zahtijeva identifikaciju izvora, reguliranje dozvoljenih razina kemijskih i bioloških zagađivača te isticanje sastava na etiketi. Usprkos tome, ne postoji 100-postotno uvjerenje niti kako je voda koju ste kupili u boci sigurna.
6. Možemo li prokuhavanjem pročistiti vodu?
Hoće li prokuhavanje učiniti zagađenu vodu sigurnom za piće, ovisi o vrsti zagađivača. Prokuhavanje može ubiti mikroorganizme zaslužne za razvoj bolesti, ali ne utječe na olovo, nitrate i pesticide koji se nalaze u vodi. A budući da prokuhavanje smanjuje volumen vode, koncentracija tih zagađivača samo se povećava.
7. Trebamo li filtrirati vodu?
Kako bi osigurali kvalitetu vode, kućanstva koriste filtere koje je moguće svrstati u četiri glavne skupine – filtri s aktivnim ugljenom mogu ukloniti određene organske zagađivače koji utječu na okus i miris vode, a neki su tako dizajnirani da uklanjaju nusproizvode kloriranja vode, pesticide, bakar i olovo. Filtri na principu razmjene iona mogu ukloniti minerale magnezija i kalcija koji čine vodu tvrdom, a često se koriste u kombinaciji s drugim tehnikama filtriranja poput obrnute osmoze. Jedinice koje rade na principu obrnute osmoze s ugljikom uklanjaju natrij i njegove spojeve jednako kao i pesticide, a destilacijski sustavi prokuhavaju vodu i kondenziraju paru, tako dajući destiliranu vodu.
Međutim, iako su sustavi filtriranja djelotvorni, važno je napomenuti kao, bez obzira na sustav filtriranja koji odaberete, svi se filteri moraju redovito održavati i pravovremeno mijenjati jer učinak neće biti zadovoljavajući.
Aquaphor – za čistu vodu
Aquaphor je jedan od vodećih proizvođača filtera za pročišćavanje pitke vode u svijetu, s tvornicama u Rusiji, SAD-u i Estoniji. Dugogodišnje iskustvo i pažnja prema specifičnim problemima pročišćavanja vode u različitim uvjetima, isto kao i znanstveni potencijal zaposlenika, omogućili su kompaniji da zauzme mjesto tehnološkog lidera na tržištu pročišćavanja vode u domaćinstvu.
