Amerikanac Michael Pollan, prema časopisu Time jedan od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu, već 25 godina svojim radom, publikacijama i seminarima potiče ljude diljem svijeta da si postave to isto pitanje ističući pritom važnu ulogu hrane ne samo za nas i naše zdravlje, već i za zdravlje čitavog planeta.
Moderni, industrijski način proizvodnje hrane toliko nas je otuđio od njenog pravog podrijetla – prirode, da birajući plastikom prekriveni komad mesa u supermarketu uopće nemamo dojam da je to dio neke životinje koja je za našu hranu ubijena, niti smo svjesni da je i ona trebala nešto jesti, odnosno – nemamo pojma gdje i kako je uzgajana. Nažalost, tu se onda gubi i onaj osjećaj zahvalnosti, poštovanja i svjesnosti procesa ˝proizvodnje˝ hrane koja vlada, primjerice, na malim seoskim imanjima.
Idući problem je utjecaj i posljedice koje takva industrijska hrana ostavlja na naše zdravlje (toga pogotovo nismo svjesni). Zanimljiv podatak je da u SAD-u 75% troškova zdravstva odlazi na liječenje kroničnih bolesti koji su upravo povezani s hranom. Nije li to ironično?
Samo Amerikanci godišnje pojedu 10 bilijuna životinja, od toga 33 milijuna krava. Dakle, to je masovna proizvodnja – a osobe koje konzumiraju takvu hranu imaju pravo znati kako je proizvedena.
Masovna proizvodnja mesa prkosi organskom, zdravom i održivom načinu uzgoja. Više liči lančanoj proizvodnji automobila nego farmi životinja. Upravo zato što tamo životinje ne predstavljaju živa bića već meso – sirovinu koja se prodaje. Jedini cilj je utoviti stoku što prije i od nje dobiti što više mesa. Kako se to radi i kakve posljedice ostavlja na ljudsko zdravlje – nije uopće bitno.
S druge strane, organski uzgajivači imaju nešto drugačiji pristup. Krave i druga stoka uzgajana na ovaj način ima određeni stupanj slobode. Za razliku od ˝tvornica mesa˝ gdje se krave najčešće ne mogu niti okrenuti i ne znaju što je trava, organski uzgoj podrazumijeva ispašu na livadi, kretanje i prirodan način ishrane. To nije znanstvena fantastika niti nešto ˝natprirodno˝ – organski način uzgoja hrane vladao je tisućama godina, sve dok nam u zadnjih stotinjak godina zbog povećane potrebe za hranom ˝normalnim˝ nije postao industrijski način uzgoja.
Kvaliteta i nutritivne vrijednosti mesa dobivenog organskim uzgojem i industrijskog mesa – neusporedivi su. Industrijski način uzgoja stoke životinje hrani neprirodnim putem, ne omogućuje im dovoljno kretanja te podrazumijeva dodatke antibiotika i hormona za veći prinos mlijeka i brži rast. To itekako negativno utječe na naše zdravlje te ostavlja mnogo štetnih posljedica i na okoliš.
Osim samog načina proizvodnje mesa i velikog broja drugih namirnica, postavlja se pitanje:˝Koliko je mesa čovjeku uopće potrebno?˝ U svijetu, pogotovo SAD-u, vlada prava manija za mesom. Čak i kod nas veliki broj ljudi drži da se ne može najesti ukoliko jelo ne sadržava i meso. Štoviše, većina ljudi za svaki obrok konzumira meso ili njegove prerađevine.
Osim što piramida zdrave prehrane ne preporučuje toliko mesa u svakodnevnoj ishrani – zamislite koliko štete zdravlju nanosi 3 – 5 obroka dnevno koja sadrže meso iz industrijske proizvodnje.
Dakako, jedenje mesa ili odricanje od njega treba biti vlastiti izbor svakog pojedinca – ali činjenica je da ljudi danas jednostavno jedu previše mesa. Sjetite se samo vremena kad su naše bake, pa čak i naši roditelji bili mladi. Meso se u najvećoj mjeri konzumiralo jednom tjedno – obično za nedjeljni ručak te u svečanim prigodama, blagdanima i slavljima. Danas ljudi na mesni način ˝slave˝ gotovo svakodnevno.
Osim što nije zdravo (pogotovo industrijski proizvedeno) nije ni potrebno. Proizvodnja mesa je prilično skupa sama po sebi – skupa je za naše zdravlje a i za naš okoliš. Iako je organski uzgojeno meso, kao i ostale ekološki uzgojene namirnice nešto skuplje – višestruko je isplativije. Više novca koje ćete sada izdvojiti za organski uzgojenu hranu, u budućnosti ćete vrlo vjerojatno izdvojiti zbog liječenja posljedica ishrane nezdravom i industrijski proizvedenom hranom.
Ponovno, odabir je na vama. Nadamo se da ćete sve ovo imati na umu prilikom idućeg posjeta supermarketu, pogotovo odjelu s mesom. Prije odlaska na blagajnu pokušajte se pitati otkud je došao taj komad mesa kojeg ćete pripremiti sebi i svojoj obitelji i je li dobar za vaše zdravlje.
