Unos energije i njena potrošnja nisu jedini faktori koji mogu utjecati na uspjeh mršavljenja. Tim stručnjaka iz Španjolske i Sjeverne Amerike pod vodstvom profesora M. Garaulet sa Sveučilišta u Mauriciji u Španjolskoj obavili su opsežno istraživanje kako bi ispitali utječe li vrijeme hranjenja na učinkovitost mršavljenja.
Studija je otkrila da su oni ispitanici koji su imali obroke ranije izgubili više kilograma od ispitanika koji su obroke uzimali u kasnijim satima. Na osnovi tih nalaza znanstvenici su zaključili da tajming kada uzimamo pojedine obroke može utjecati na uspjeh mršavljenja.
Već više desetljeća stručnjaci se trude pronaći najbolju metodu mršavljenja i gotovo se svi slažu da se za izradu dobrog programa mršavljenja moraju uzeti u obzir fiziološki, psihološki, genetski i okolišni čimbenici. U Sapro Slimming Clinicu vodili smo brigu o tim čimbenicima te ih uklopili u našu Fitometaboličku metodu mršavljenja.
Nedavna studija na životinjama također je pokazala da vrijeme hranjenja ima utjecaj na kontrolu tjelesne težine, a to se povezuje s tzv. cirkadijalnim satom. Cirkadijalni sat je 24-satni ciklus presudan za fiziološke procese svih živih organizama. Istraživanje na životinjama pokazala su da ritmičko hranjenje podržava i sinkronizira cirkadijalni sustav, dok nenormalan unos hrane narušava dobro podešen ciklus.
Možda su geni u pitanju?
Postoje geni koji su uključeni u regulaciju srčanoga ritma, a nalaze se također i u masnom tkivu. Ovi geni svakodnevno prate naš bio-ritam i akumuliraju ili mobiliziraju masti u pravo vrijeme. Varijacije u tom genetskom satu, poznate kao polimorfizam ili SNP, povezane su s pretilošću ili mršavljenjem. Dakle, vrijeme hranjenja, a posebno visokoenergetski obroci uzeti u krivo vrijeme mogu igrati ulogu u razvoju debljine i pretilosti što su znanstvenici s nekoliko sveučilišta i instituta u Španjolskoj i Sjevernoj Americi i potvrdili.
Istraživači su proučavali uzimanje obroka u određeno vrijeme u programima mršavljenja izvodeći studiju na 420 pretile osobe, uključujući i muškarce i žene. Program mršavljenja temeljio se na četiri faktora, a to su: dijetetski tretman koji se bazirao na mediteranskoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, nutricionističkom obrazovanju i na kognitivno-bihevioralnoj terapiji. U mediteranskoj populaciji najveći i najkaloričniji obrok je ručak koji čini 40% ukupnog kalorijskog dnevnoga unosa. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine, jedna koja je ručak konzumirala prije 15h i druga skupina koja je ručak konzumirala poslije 15h.
Tijekom cijele studije pratilo se niz bitnih parametara kao što su pretilost, metabolički sindrom, težina, visina, ukupna tjelesna mast i raspored masnoga tkiva, kao i razina hormona leptina i grelina. Koncentracija glukoze u plazmi, trigliceridi, kolesterol, i lipoproteini također su ocjenjivani. Usto se pratila i potrošnja energije, kao i to kada su osobe bile budnije, u jutarnjim ili večernjim satima.
Za proučavanje genetskoga sata (polimorfizam) iz uzorka krvi izoliran je DNA. U početku studije nije bilo značajnijih razlika u parametrima osim što je kod osoba koje su kasnije ručale bio znatno povećan indeks HOMA, što je zapravo indeks koji nam govori koliko je tko otporan na inzulin i koristi se za procjenu rizika od dijabetesa. Nakon 20 tjedana proučavanja, iako su obje grupe izgubile na težini, grupa koja je jela kasni ručak izgubila je znatno manje na težini (7.7 kg), dok je druga grupa izgubila 9.9kg. Također je uočeno da je grupa koja je jela kasniji obrok dosta sporije gubila na težini nakon pet tjedan terapije, a ta razlika je održavana tijekom preostalog perioda istraživanja. Nadalje, jedan alel gena koji je zadužen za debljanje znatno je bio češći kod osoba koje su jele kasniji obrok.
Ostali biomarkeri, uključujući procjenu potrošnje energije, koncentracije leptina, grelina, glukoze i lipida uz trajanje spavanja, nisu se bitno razlikovali. Razlike u gubitku težine između ove dvije skupine bile su iznenađenje za znanstvenike, budući da nije bilo značajne razlike u ukupnom energetskom unosu i potrošnji energije između ispitanika koji su jeli rani ili kasni obrok. Taj podatak ukazuje da vrijeme uzimanja obroka ima bitan faktor u gomilanju kilograma, tj. debljanju.
Ova studija je pokazala da nije samo bitno što i koliko jedemo nego i kada jedemo. Svima nama u Sapro Slimming Clinic-u koji se bavimo ovom problematikom ili svima vama koji jednostavno želite smršaviti ova studija može biti dobra smjernica kako lakše doći do cilja, a to je vitko i zdravo tijelo.
Reference:
1.Garaulet M, Gómez-Abellán P, Alburquerque-Béjar JJ, et al. (2013). International Journal of Obesity 37:604-611. Timing of food intake predicts weight loss effectiveness.
2. Eufic.org