Svijet je dobio dosad najopsežniji pregled istraživanja bioraznolikosti i, iznenađenje, stvari ne izgledaju sjajno. Sastavljen od strane međudržavnog tijela Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), izvješće od 1800 stranica kompilacija je istraživanja o statusu svjetskih biljnih i životinjskih vrsta u protekle tri godine.
Na temelju pregleda oko 15 000 znanstvenih i vladinih izvora, koje je sastavilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, globalni je izvještaj prvi sveobuhvatan pogled stanja bioraznolikosti planeta unazad 15 godina. Sveobuhvatni dokazi globalne procjene IPBES-a ocrtavaju zlokobnu sliku – zdravlje ekosustava o kojem ovisimo mi i sve druge vrste pogoršava se brže nego ikada, upozorio je predsjednik IPBES-a Robert Watson u sažetku izvješća.
Izvješće upozorava da je više od milijun životinjskih i biljnih vrsta ugroženo izumiranjem – uključujući trećinu vrsta morskih sisavaca, 40 posto vodozemaca i 33 posto koralja. Čimbenici koji doprinose masovnom gubitku biološke raznolikosti uključuju neobuzdano krčenje šuma (više od trećine zemlje i 75 posto vode sada je posvećeno proizvodnji usjeva ili stoke) i rastuće emisije stakleničkih plinova.
Oko 75 % površine kopna i 66 % oceanskih područja značajno je promijenjeno ljudskom djelatnošću, u velikoj mjeri zbog proizvodnje hrane, navodi se u izvješću IPBES-a. Poljoprivredne aktivnosti također daje veliki doprinos ljudskim emisijama stakleničkih plinova, oko 25 % ukupnih emisija. Sljedeća velika prijetnja prirodi je iskorištavanje biljnih i životinjskih vrsta kroz žetvu, sječu, lov i ribolov, klimatske promjene, zagađenje i širenje invazivnih vrsta.
Izvješće ukazuje na neupitnu povezanost između gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Procjenjuje se da bi izumiranje pogodilo 5 % svih vrsta ako temperature porastu za 2 ° C od predindustrijskih razina – što je prag koji bi svijet mogao prijeći u sljedećih nekoliko desetljeća, osim ako se emisije stakleničkih plinova drastično ne smanje.
Takva mračna prognoza traži konkretne i sveobuhvatne mjere. Ako želimo zaštititi prirodni svijet od brzog nestanka, moramo promijeniti način na koji pristupamo gotovo svemu: kako uzgajamo hranu, kako gradimo gradove i kako trošimo prirodne resurse. Prema stručnjacima koji su sastavili izvješće, to će značiti pomicanje fokusa s ekonomske računice i donošenje odluka na temelju njihovog potencijalnog utjecaja na okoliš.
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima ti možeš spasiti planet
• 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
• Znanstvenici složni: Zemlja je i službeno ušla u antropocen, doba čovjeka
