Ketogena dijeta možda je i bila najpopularniji prehrambeni trend u 2018. godini, ali je li i najzdraviji? Prema američkom U.S. News and World Reportu, mediteranska se dijeta smjestila na sam vrh najboljih načina prehrane, još jednom potvrđujući kako je mediteranska prehrana najzdraviji poznati model prehrane.
Američki su prehrambeni stručnjaci ispitali i rangirali 41 popularan plan prehrane, ocijenivši ih s obzirom na sigurnost, hranjivost, učinkovitost kod gubitka kilograma te lakoću pridržavanja, kao i doprinos vrste prehrane u sprječavanju dijabetesa i bolesti srca. Pritom su zaključili da je mediteranska prehrana univerzalno korisna za dugoročno zdravlje, što ju je smjestilo na prvo mjesto rang liste. Na drugom se mjestu nalazi DASH dijeta, vegetarijanski je način prehrane zauzeo 11. mjesto, veganstvo 20., Paleo prehrana se smjestila na 33. mjesto, a keto dijeta na 38. mjesto.
– Mediteranska dijeta uključuje namirnice bogate biljnim vlaknima, poput žitarica, raznolikog voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki, različitih vrsta sjemenki i maslina, te povećani unos ribe i morskih plodova. Unos crvenog mesa treba smanjiti, dok ekološka jaja i mliječne proizvode, kao i meso peradi treba konzumirati umjereno. Glavni izvor masnoća je maslinovo ulje, a najbolje sladilo med – objašnjava dr. Lejla Kažinić Kreho, članica Britanskog nutricionističkog društva i autorica bestsellera Prehrana 21. stoljeća i Antiaging prehrana.
Osim što potiče konzumaciju hrane bogate omega-3 masnim kiselinama i zdravim mastim te obilje voća i povrća, mediteranski je način prehrane prilično jednostavan za pridržavanje – nije pretjerano restriktivan, kao mnogi drugi popularni modeli prehrane, a na meniju se nalazi i pokoja čaša crvenog vina. Pored koristi za zdravlje kardiovaskularnog sustava, među prednosti mediteranske prehrane valja ubrojiti i sljedeće:
1. Dobra je za vaša crijeva.
Jedna je studija pokazala da osobe koje se pridržavaju mediteranskog načina prehrane imaju veću populaciju dobrih bakterija u mikrobiomu, u usporedbi s onima koji se pridržavali tradicionalne zapadnjačke prehrane. Istraživači su uočili kako konzumacija hrane na biljnoj bazi, kao što su povrće, voće i mahunarke, povećava udio dobrih bakterija za 7 posto.
2. Usporava proces starenja.
Zahvaljujući protuupalnim namirnicama kao što je maslinovo ulje, lisnato povrće i orašasti plodovi, mediteranska prehrana štiti tijelo od oksidativnog stresa i upale, dva stanja ključna za usporavanje procesa starenja. A to je dobra vijest za cijelo tijelo – osobito vaš mozak.
3. Donosi zdravstvene prednosti kod žena u postmenopauzi.
Mediteranska je prehrana čak povezana s pozitivnim utjecajem na mišićnu masu i zdravlje kostiju kod žena u postmenopauzi. Opet, glavni razlog je povećani unos hrane na biljnoj bazi i smanjena konzumacija mesa, što se nalazi u srži mediteranskog načina prehrane.
