Finska turistička zajednica 2011. godine lansirala je turističku kampanju koja je upotrijebila tišinu kao marketinški „proizvod“. Nastojali su motivirati ljude da posjete Finsku i iskuse ljepotu ove zemlje kroz niz fotografija samotnih figura u prirodi, koje je pratio slogan „Silence, Please“. Finska je bila na dobrom tragu jer tišina postaje sve atraktivnija (i potrebnija). Kako svijet oko nas postaje sve glasniji i užurbaniji, potreba za tišinom postaje sve izraženija. A to može biti dobar potez s obzirom na to da istraživanja pokazuju da je tišina mnogo važnija našem mozgu nego što biste to mogli pomisliti, piše portal Lifehack.
Tišina pridonosi rastu novih moždanih stanica.
Studija iz 2013. godine, objavljena u časopisu Brain, Structure and Function, promatrala je učinak različitih tipova buke i tišine na mozak miševa. Tišina je trebala predstavljati kontrolni element u studiji, ali došlo je do neočekivanog otkrića. Znanstvenici su uočili da, kada su miševi izloženi tišini dva sata dnevno, u hipokampusu dolazi do pojave novih stanica, što je predio mozga povezan s pamćenjem, emocijama i učenjem. Iako rast novih stanica u mozgu ne znači nužno opipljive zdravstvene koristi, istraživač Imke Kirste naglasio je da su u ovom slučaju nove stanice postale funkcionalni neuroni.
Mozak aktivno obrađuje informacije tijekom razdoblja tišine.
Čak i kada se mozak „odmara", on aktivno internalizira i procjenjuje informacije, pokazala je studija iz 2011. godine. Naknadno istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, pokazalo je da se takav način rada koristi i tijekom procesa samorefleksije. Kada mozak ne ometa buka ili ispunjavanje zadataka, čini se da postoji razdoblje tišine koje omogućuje mozgu da obrađuje informacije. Tijekom razdoblja tišine, mozak ima slobodu koja mu je potrebna da (pr)ocijeni svoje mjesto u unutarnjem i vanjskom svijetu.
Za eliminaciju stresa, birajte tišinu.
Ako živite u bučnom okruženju, vjerojatno ćete osjetiti kronično povišenu razinu hormona stresa. Naime, utvrđeno je da buka može imati izražen fizički učinak na mozak, što rezultira stresnim odgovorom tijela. Tišina pak ima suprotan učinak – dok buka može uzrokovati stres, tišina ublažava napetost u mozgu i tijelu. Studija objavljena u časopisu Heart otkrila je da se dvije minute tišine mogu pokazati više opuštajućima od slušanja „opuštajuće" glazbe, što je zaključak koji se temelji na uočavanju promjena u krvnom tlaku i cirkulaciji krvi u mozgu.
Tišina obnavlja kognitivne sposobnosti.
Učinak koji buka može imati na obavljanje kognitivne zadatke opsežno je proučen. Pokazalo se da buka šteti rješavanju zadataka na poslu i u školi, a može biti uzrok smanjene motivacije i većeg broja pogrešaka. Kognitivne funkcije koje su najjače pogođene bukom su čitanje, pamćenje i rješavanje problema. Studije su također zaključile da djeca u kućanstvima ili učionicama u blizini zrakoplovnih koridora, željeznice ili autoceste imaju slabije rezultate čitanja i sporiji razvoj kognitivnih i jezičnih vještina.
Međutim, vrijeme je za dobre vijesti. Mozak se može oporaviti od takvog „napada“ bukom ako se nalazi u okruženju s nižim razinama senzornih podražaja, a u tišini može i vratiti dio vještina izgubljenih kroz prekomjernu buku.
Zato, kad je već Finska tako daleko, možete jednostavno prošetati u mirnom okruženju svog kvarta – klupa u parku i šetnja među drvećem i vašem će mozgu donijeti mnogo dobra.
Pročitaj i ovo:
• Ponovno se poveži s prirodom u samo 5 koraka
• Šumske kupke – povratak prirodi za eliminaciju stresa