Strabizam (škiljenje, bježanje oka, razrokost) označava grešku položaja očiju koje su inače paralelne. Paralelni položaj očiju ima veliko značenje za kvalitetan razvoj vida u djetinjstvu, a tijekom života omogućuje vidnu funkciju bez tegoba. Strabizam dječje dobi ima veliku učestalost (oko 6 %). Iako se često doživljava kao „kozmetska greška“, on ima veliko medicinsko i društveno značenje.
Strabizam u toj ranoj dobi mogu pratiti teški poremećaji u razvoju vida, iako se u pravilu radi o potpuno zdravim očima. Vid, naime, nije razvijen pri rođenju nego njegov razvoj započinje gledanjem. Vidni podražaji stimuliraju razvoj vida, a on je najaktivniji u prve 2-3 godine života. To je upravo kritično razdoblje za nastanak slabovidnosti kod strabizma.
Uzroci nastanka strabizma
Uzroci pojave strabizma su brojni, često ih je više, a ponekad su i nedovoljno poznati. Najčešće postoje sljedeće nepravilnosti: u građi očne jabučice (dalekovidnost, astigmatizam), u građi ili funkciji mišića koji pokreću oko, te u razvoju refleksa u mozgu koji su važni za suradnju oba oka u procesu vida. Strabizam se češće susreće u pojedinim obiteljima pa je određena uloga nasljeđivanja neosporna.
Kako nastaje slabovidnost?
Strabizam se javlja u prvim godinama života, u vrijeme kada je razvoj vida najaktivniji. Oko bježi stalno ili samo povremeno, kod umora. Obično je to jedno oko ili oba oka naizmjence. Najčešće oko bježi prema nosu, a uz to postoji dalekovidnost i astigmatizam. Dalekovidno oko nema dovoljno jasnu sliku pa je pokušava izoštriti naporom što dodatno tjera oko prema nosu.
Krivi položaj očiju ujedno smeta stvaranju zajedničke slike oba oka. Centar u mozgu se brani i ne koristi oko koje škilji. Ako takvo stanje dulje traje, vid na tom oku zaostaje u razvoju i nastaje slabovidnost (uvijek škilji isto oko).
Dijagnoza strabizma
Dijagnozu je potrebno postaviti što ranije kako bi se što prije započelo liječenje i spriječila pojava slabovidnosti. Valja znati da se pregled može obaviti već kada dijete ima godinu dana. Pri dijagnozi potrebno je učiniti slijedeće:
1. uzeti dobru anamnezu (postoji li strabizam u obitelji, nosi li tko naočale, je li strabizam stalan ili povremen, bježi li jedno oko ili oba)
2. učiniti test pokrivanja i pokretljivosti,
3. utvrditi objektivan nalaz refrakcijske greške, tj. odrediti dioptriju pomoću tzv. skijaskopije,
4. odrediti mjesto fiksacije strabirajućeg oka jer se tako dobiva prvi indirektni uvid u stanje vida,
5. ispitati oštrinu vida (oko treće godine najprije samo orijentacijski pomoću sličica, a zatim pomalo sve sigurnije pomoću posebnih kukica),
6. izmjeriti kut škiljenja i sposobnost suradnje očiju (također oko treće godine)
Svi navedeni postupci daju postupno uvid u stanje vida i dubinu poremećaja. Kada se stvori dobar odnos s malim bolesnikom, sva se spomenuta ispitivanja mogu bez poteškoća obavljati i na sasvim maloj djeci. Pregledi se obavljaju više puta tijekom godine te se u dobi do četiri godine dobiva točna slika funkcije vida.
mr. sc. Tatjana Voskresensky Horvat, dr. med. spec. oftalmolog
Poliklinika Ghetaldus, Dječja oftalmologija i strabologija, Zrinjevac 16, 10 000 Zagreb
tel. 01 / 5552 723
Kako se liječi strabizam?
Dijete kao prvo mora nositi odgovarajuće naočale koje će ispraviti postojeću refrakcijsku grešku oka. One će omogućiti jasnu sliku pa tako i potaknuti razvoj vida te smanjiti kut škiljenja. Valja znati da se strabizam ne može liječiti bez nošenja naočala. Važno je da dijete uvijek gleda kroz sredinu dioptrijske leće, da mu naočale ne klize niz nosić, da ga ne žuljaju iza uha, te da ne stoje labavo i ne ispadaju pri igri i živahnim pokretima.
Liječenje okluzijom (zatvaranjem oka na naočalama) primjenjuje se kada se želi slabovidno oko prisiliti na funkciju. U slučaju teške slabovidnosti neophodno je zatvaranje vodećeg oka na duže vrijeme, ali uz njegovu stalnu kontrolu. Uz to se preporučuje vježbanje slabovidnog oka nekoliko sati dnevno kod kude (vježbe precrtavanja).
Vježbe na aparatima po potrebi nadopunjavaju vježbe kod kude. U seansama se izvodi 10-14 vježbi na tzv. koordinatoru. Kada je vid slabovidnog oka toliko poboljšan može se prijeći na vježbe suradnje očiju.
Iako liječenje strabizma zvuči jednostavno, nije ga lako provesti jer traje godinama, mora slijediti razvoj vida, mora biti kontinuirano i svakodnevno te traži velik angažman roditelja. Navedene metode liječe funkciju vida, a paralelno se ispravlja i položaj očiju. Ako postoji veći otklon, odnosno veliki kut škiljenja, nije dovoljno samo tzv. konzervativno liječenje, već se mora napraviti operacija.
Operacija strabizma samo je dio liječenja i sama za sebe nikad nije dovoljna. Često joj se daje preveliko značenje. Ona će poboljšati položaj očiju i estetski izgled te stvoriti bolje uvjete za razvoj vida. Nije jednostavno donijeti ispravnu odluku kada obaviti operaciju. Ona se najčešće izvodi u dobi između treće i četvrte godine, rijetko ranije, no svakako prije nego dijete krene u školu. U slučaju velikog kuta škiljenja operaciju treba napraviti već u drugoj godini.
Prevencija
Važno je napomenuti da bi bilo idealno sistematski pregledavati vid između 3. i 4. godine, a ne pred školu. Ne liječi li se slabovidnost u najranijem periodu razvoja života djeteta, slabovidno oko neće nikada više moći popraviti dobar vid. Oko čak može postati funkcionalno slijepo jer nakon 7. godina života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom je završen. U većini razvijenih zemalja, rano testiranje vidne oštrine i liječenje slabovidnosti u predškolske djece uvriježena je javnozdravstvena mjera. Klinika „Sveti Duh“ pokretač je prvog istraživanja slabovidnosti u Hrvatskoj s ciljem njezinog prepoznavanja i liječenja, u dobi kada je slabovidnost jedino i moguće izliječiti.
Autorica: mr.sc. Tatjana Voskresensky Horvat, dr.med., spec. oftalmolog, Poliklinika Ghetaldus
