Sezona sunca i mora i službeno je otvorena, a velika se rasprava o sunčanju ponovno zahuktava. Je li zaista tako loše ako želimo malo pocrniti? A ako smo previše nestrpljivi da čekamo sunce, što ima loše ako malo skoknemo do solarija po koju dozu preplanulosti? Prije nego što se počnete izležavati na suncu ili pod UV lampom, provjerite vjerujete li i vi kojem od sljedećih mitova o sunčanju.
Sunčanje u solariju ne uzrokuje melanom
Laž.
Iako izjave cijele industrije za umjetno sunčanje tvrde drukčije, znanstvena istraživanja pokazuju kako su solariji još opasniji nego što se dosad mislilo.
Ako se sunčate u solariju, šanse za obolijevanje od raka kože dva su puta veće nego kod sunčanja na plaži. Studija objavljena u časopisu International Journal of Cancer iz ožujka 2007. godine, koja je analizirala 19 objavljenih studija o povezanosti solarija i raka kože, utvrdila je kako korištenje solarija kod osoba mlađih od 35 godina povećava rizik od melanoma za 75 %.
Iako je za pojavu karcinoma važna i obiteljska anamneza, velika većina karcinoma kože zapravo pripada skupini tzv. sporadičnih melanoma. Većina preostalih faktora rizika (osim nasljednog) povezana je s izlaganjem UV zrakama, kao što je svijetla koža, sklonost opeklinama od sunca i povijest opeklina od sunca u djetinjstvu.
Sunčanje na otvorenom uzrokuje rak kože
Istina.
Iako je fokus najčešće na melanomu, postoji veza između drugih vrsta raka kože i izlaganja UV zrakama. Više studija potvrdilo je ovu povezanost, kako navodi izvješće objavljeno u svibnju 2008. godine u časopisu Journal of American Academy of Dermatology, iako se specifičnosti veze između pojave melanoma i drugih vrsta raka s izlaganjem UV zrakama razlikuju.
Trebate sunčevu svjetlost kako biste dobili dovoljno vitamina D
Laž.
Nitko ne osporava kako izloženost suncu pridonosi sintezi vitamina D ili da vitamin D nije važan. Uz već poznate zdravstvene prednosti poput zdravlja kostiju, niz nedavnih studija utvrdio je kako odgovarajuće razine vitamina D mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca i zaštite od raka dojke.
Neki stručnjaci preporučuju ograničen boravak na (prirodnom) suncu, kao što je izlaganje kože oko 2 do 10 minuta dnevno bez nanošenja sredstva za zaštitu od sunca, kao način za osiguravanje dovoljne razine vitamina D, ali ovakav prijedlog ima i protivnike. Naime, nema potrebe da vitamin D osiguravate putem UV zračenja jer ga možete unijeti putem namirnica obogaćenih vitaminom D, kao što je mlijeko, ili dodataka prehrani.
Međutim, čak i ako nanesete kremu za sunčanje, vaš će boravak na suncu svejedno rezultirati stvaranjem vitamina D, jer niti jedno sredstvo za zaštitu od sunca ne blokira sve UV zrake. Ipak, ovisno o tome gdje živite, ograničena izloženost suncu neće uvijek proizvesti dovoljno vitamina D, što znači da ga je potrebno osigurati iz drugih izvora. A to možete učiniti odabirom pravih namirnica, i to bez opasnosti po vašu kožu. Prehrambeni izvori vitamina D uključuju mlijeko, žitarice, jogurt i sok od naranče, obogaćene vitaminom D, kao i losos, skušu i tunu.
Dnevne preporuke za adekvatan unos vitamina D iznose 200 IU za odrasle od 19 do 50 godina, 400 IU za odrasle od 51 do 70 godina te 600 IU za one starije od 71 godine.
Izlaganje suncu uzrokuje prijevremeno starenje kože
Istina.
Bez obzira radi li se o solariju ili sunčanju na otvorenom, UV zračenje s vremenom uzrokuje bore i prijevremeno starenje kože. Njemački istraživači pratili su 59 osoba koje su dobrovoljno počele koristiti solarij tijekom tri mjeseca. Korištenje solarija izazvalo je mutaciju DNK u koži za koju se zna da je povezana sa starenjem kože, navode u časopisu Journal of Investigative Dermatology.
U drugoj studiji, objavljenoj u časopisu Aging Cell, utvrđeno je da UV zračenje iz sunca povećava akumulaciju mutacija DNK u ljudskoj koži povezanih s preranim starenjem.
Kako biste spriječili rak i prijevremeno starenje kože, stručnjaci preporučuju nošenje kreme širokog spektra s barem SPF 15 tijekom cijele godine, koja štiti od UVA i UVB zraka, zatim izbjegavanje sunca u vremenu od 11 do 16 sati, nošenje zaštitne odjeće poput šešira i odjeće dugih rukava te nanošenje sredstva za zaštitu od sunca 30 minuta prije izlaganja suncu i ponovno nanošenje svaka dva sata.
Solgar Prirodni beta karoten
Beta karoten je provitamin vitamina A, pri čemu 6 mg beta-karotena odgovara 1 mg RE što je 125 % preporučene dnevne doze vitamina A. Osim beta karotena, proizvod sadrži i ostale miješane karotenoide čiji je izvor alga D. salina. Vitamin A pridonosi održavanju normalne kože i sluznica.
Upotreba: 1 kapsula dnevno, uz obrok.
