Mlijeko je jedna od osnovnih namirnica koju veliki broj ljudi konzumira na dnevnoj bazi. Povlačenje iz prodaje trajnog mlijeka naših najpoznatijih i sveprisutnih proizvođača – Vindije i Dukata, s razlogom je uznemirila javnost i uzrokovala zabrinutost zbog povišenih razina kancerogenih aflatoksina u mlijeku.
Nalogom Ministarstva poljoprivrede, zbog nedozvoljenih količina aflatoksina u trajnom mlijeku Dukata i Vindije, s tržišta su povučeni sljedeći proizvodi: Vindijino trajno mlijeko, 2,8% m.m., u pakiranju od 1 litre, s rokom valjanosti 3. 7. 2013., Vindijino UHT (homogenizirano i sterilizirano) mlijeko u pakiranju od 1 litre i rokom valjanosti 24. i 31. svibnja 2013, Dukatovo trajno mlijeko s 2,8% m.m. u pakiranju od pola litre i datumom od 24. lipnja te Dukatovo trajno mlijeko “Lagano jutro” u pakiranju od 1 litre s 2,8% m.m. i rokom valjanosti 25. travnja 2013.
Dokazano je da aflatoksini, prisutni u povučenim proizvodima, imaju kancerogeno djelovanje na ljude, a nastaju kao produkti metabolizma plijesni koje potječu iz južnih krajeva svijeta. Takve plijesni se najčešće mogu naći na masnijim žitaricama poput soje, kikirikija , ali i kukuruza. Unatoč kontroli takvih proizvoda i poduzetim mjerama opreza, plijesni mogu preživjeti u obliku spora te naknadno kontaminirati proizvod.
Kakve to veze ima s mlijekom naših proizvođača? Problem nastaje kada krava stočnom hranom u sebe unese neku od kontaminiranih uljarica, što najčešće predstavlja kukuruz. Stočna se hrana u Hrvatskoj u najvećoj mjeri uvozi i to iz južnih krajeva svijeta te je vrlo vjerojatno da su krave naših proizvođača kontaminirane tim putem.
Poznati toksikolog Franjo Plavšić ističe kako takva, kontaminirana serija mlijeka, na tržište može dospjeti samo ako nisu obavljene baš sve propisane kontrole, koje su inače pojačane u zadnje tri godine upravo zbog češće pojave aflatoksina.
Zanimljivo je da smo na povećanu koncentraciju aflatoksina M1 u mlijeku upozoreni s tržišta susjedne Bosne i Hercegovine stoga je moguće da je kontaminirano mlijeko uvezeno iz BiH, da je problem u istom dobavljaču kontaminirane stočne hrane ili je pak kukuruz u obje zemlje zaražen aflatoksinima.
U slučaju mlijeka hrvatskih proizvođača, Vindije i Dukata, količina aflatoksina u proizvodima bila je tek malo povišena te prof. Plavšić smatra da redovita konzumacija kontaminiranog mlijeka u tom kratkom periodu (od prosinca prošle godine do danas) ne može izazvati rak niti povećati rizik od njegove pojave. Kada bi se mlijeko kontaminirano aflatoksinima redovito konzumiralo tijekom perioda od desetak godina, tada bi rizik od pojave raka bio ozbiljno povećan.
Prema novom pravilniku Ministarstva poljoprivrede koji je u skladu s propisima EU, treba biti vršena pojačana kontrola hrane i prehrambenih proizvoda iz sljedećih zemalja upravo zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima:
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Brazila: brazilski orasi u ljusci, mješavine orašastih plodova ili suhog voća koji ih sadrže
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Kine: kikiriki (u ljusci ili oljušten, te prženi)
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Egipta: kikiriki (u ljusci ili oljušten, te prženi)
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Irana: pistacije
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Turske: suhe smokve, lješnjaci (u ljusci ili oljušteni), mješavine orašastih plodova ili suhog voća, paste od smokava, pistacija i lješnjaka
• Hrana podrijetlom ili poslana iz Sjedinjenih Američkih Država: bademi (u ljusci ili oljušteni te prženi), mješavine orašastih plodova ili suhog voća
Ovaj slučaj samo potvrđuje ono što cijelo vrijeme govorimo i daje nam razloga da to ponavljamo još češće: prednost treba dati organski proizvedenim namirnicama koje zbog kontrolirane i ekološke proizvodnje jednostavno ne mogu biti kontaminirane opasnim i kancerogenim spojevima.