Prva knjiga koju je napisao Yuval Noah Harari, Sapiens: kratka povijest čovječanstva, postala je međunarodna senzacija. Istraživanje izraelskog povjesničara o makropovijesti ljudske vrste omiljeno je štivo Billu Gatesu, Marku Zuckerbergu i Baracku Obami, a nakon uspješnog prvijenca, uslijedile su knjige Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice te dugo iščekivani publicistički hit 21 lekcija za 21. stoljeće.
Dr. Yuval Noah Harari specijalizirao se za srednjovjekovnu vojnu povijest. Bio je neobjavljen i nepoznat autor, gladan nečeg više. Prijavio se na Sveučilište Oxford, gdje i doktorirao, ali ne prije nego što je doživio prosvjetljujuće životno iskustvo.
U razgovoru sa Samom Harrisom, Yuval se prisjeća tog razdoblja kao dana ispunjenih nemirom. Imao je mnogo pitanja o svijetu, a vrlo malo odgovora. Na prijedlog prijatelja, počeo je razmišljati o meditaciji i retreatu u Indiji, a kako se pokazalo, baš je taj potez predstavljao prekretnicu u njegovu životu i radu.
Harari je otputovao u Burmu i tamo susreo čovjeka pod imenom Satya Narayan Goenka, koji je ostavio takav utjecaj na Hararija da mu je posvetio svoju drugu knjigu. Goenka ga je naučio Vipassana meditaciji, ukorijenjenoj u dvije jednostavne postavke. Prvo, provedite dva sata dnevno fokusirajući se samo na dah. Zatim, jednom godišnje, slijedi tiho povlačenje od svijeta – suzdržite se od razgovora, čitanja i svih oblika tehnologije kroz 30 do 60 dana.
Harari priznaje kako ga meditacija čini boljim povjesničarem, a u razgovoru za The Guardian rekao je da bi bez meditacije još uvijek istraživao srednjovjekovnu vojnu povijest umjesto neandertalaca i kiborga.
Zašto Vipassana?
Vipassana je jedna od najstarijih meditacijskih tehnika poznatih čovjeku, a znači vidjeti stvari onakvima kakve one jesu. Njezin je primarni fokus usredotočiti se na dah. Iako zvuči jednostavno, Harari to smatra najtežom stvari na kojoj je ikada radio. Kad je prvi put počeo, nije se mogao fokusirati na svoj dah više od 10 sekundi. Jednom kad je otkrio taj fokus, mogao se posvetiti senzacijama u tijelu. Usmjeravajući svoj um na ono što se događa u tijelu, moguće je bolje razumjeti kako se okreću kotačići u mozgu.
Ako odemo korak dalje, Harari objašnjava da mu meditacija omogućuje da promatra stvarnost sadašnjeg trenutka točno onakvom kakva ona jest. Bez priča, nesigurnosti, tjeskobe i svih drugih smetnji koje se manifestiraju u našem mozgu. Ova vještina omogućuje jasno razumijevanje ovdašnjeg i sadašnjeg, razumijevanje onoga što se doista događa.
Što možemo naučiti od Hararija?
Kao povjesničar, sve što imate su priče. Često su te priče masovno iskrivljene mitovima, legendama i interpretacijama pobjedničke strane. Da bi bio uspješan, povjesničar mora moći „istisnuti“ istinu iz priče, a djela Yuvala Noaha Hararija otkrivaju kako fokus i neumorna potraga za istinom stvaraju trenutne klasike.
Fokus na ono što je stvarno omogućio je Harariju da vidi nove mogućnosti u istim starim pričama. Harari je uspio odgovoriti na jedno od temeljnih pitanja – Što nas čini ljudima? – jer je bio u stanju fokusirati se. Mogao je stvoriti smislenu sliku budućnosti jer razumije stvarnost sadašnjosti.
Njegova je priča još jedna moćna lekcija o potencijalima meditacije. Najbolji način da započnete jest da se maknete od digitalija, zatvorite oči i duboko udahnete. Usredotočite se samo na svoj dah i ono što osjećate, te pokušajte ostati u tom trenutku koliko god je to moguće.
Pročitaj i ovo:
• Najbolje meditacije za ponedjeljak bez stresa
• Započnite dan uz jutarnju meditaciju s Deepakom Choprom
• Kako poboljšati funkciju mozga? Odgovor je – meditacija