Od povećanja broja ljudi izloženih toplinskim udarima do povećanja rizika od zaraznih bolesti, klimatske promjene imale su dalekosežne učinke na mnoge aspekte ljudskog zdravlja tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, navode autori studije. Zapravo, učinak klimatskih promjena na ljudsko zdravlje ocijenjen je dovoljno ozbiljnim te se smatra "glavnom zdravstvenom prijetnjom 21. stoljeća", prenosi portal Carbon Brief.
Izvješće je prvo u nizu praćenja utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje koje provodi časopis Lancet, u okviru projekta Lancet Countdown on Health and Climate Change. Ova inicijativa uključuje 24 akademske institucije i međuvladine organizacije iz cijelog svijeta, a planira objaviti novo izvješće o stanju klimatskih promjena i njihovom globalnom utjecaju na zdravlje svake godine.
Temperature rastu
Izvješće koristi skup od 40 pokazatelja za praćenje učinaka klimatskih promjena na globalno zdravlje. Prvi od tih pokazatelja procjenjuje "izravan utjecaj" klimatskih promjena na zdravlje ljudi, uključujući učinke izloženosti ekstremnoj vrućini i prirodnim katastrofama. Jedno od zaključaka izvještaja pokazuje da je u razdoblju od 2000. do 2016. godine porast prosječnih temperatura kojima su ljudi bili izloženi bio tri puta veći od porasta vrijednosti temperature na globalnoj razini.
Prosječne temperature kojima su ljudi izloženi znatno su veće od globalnog površinskog prosjeka jer većina ljudi živi na kopnu, gdje se odvija najbrže zagrijavanje. Općenito govoreći, ako pogledamo dio koji nastanjuju ljudi, stopa porasta temperature izgleda mnogo veća nego kada promatramo globalne prosjeke. Treba imati na umu kako globalna srednja temperatura zapravo ne znači mnogo većini ljudi – ne živimo usred oceana, koji čini dvije trećine globalne površine, nego živimo na kopnu, koje se brže zagrijava, objašnjava prof. Peter Cox, jedan od autora izvješća i znanstvenik na Sveučilištu Exeter.
U izvješću se također utvrđuje i broj "ranjivih" ljudi izloženih toplotnim udarima, koji se povećao za oko 125 milijuna između 2000. i 2016. godine, a među koje se uključuju osobe starije od 65 godina. Izloženost toplotnim udarima već je povezana s povećanim rizikom od prerane smrti u mnogim dijelovima svijeta – tako je u Europi tijekom toplinskog vala 2003. godine bilo 75 000 smrtnih slučajevima uzrokovanim vrućinom.
Sve češće prirodne katastrofe
Prijašnje su studije podastrijele sve veći broj dokaza kako je ljudska aktivnost pridonijela povećanju rizika od ekstremnih vremenskih prilika, kao što su suše, poplave ili toplotni udari. Analiza portala Carbon Brief iz 2017. godine, koja je uključila 140 znanstvenih studija na temu ekstremnih vremenskih prilika, pokazala je da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem promijenile vjerojatnost ili težinu ekstremnih vremenskih prilika u 68 % slučajeva.
Lancetovo izvješće pak navodi kako je broj prirodnih katastrofa u razdoblju od 2007. do 2016. godine porastao za 46 % u usporedbi s prosjekom od 1990.-1999. godine. Prema iznesenim podacima, Azija je kontinent najviše pogođen katastrofama vezanim uz nepovoljne vremenske prilike, posebno zbog svoje veličine i populacije. U razdoblju od 1990. do 2016. godine u Aziji je zabilježeno 2 843 katastrofa, koje su pogodile 4,8 milijardi ljudi i uzrokovale više od 500 000 smrtnih slučajeva.
Prijeteći nedostatak hrane
Drugi skup pokazatelja istražen u izvješću razmatra ljudski posredovan utjecaj klimatskih promjena – utjecaj koji je neodvojivo povezan s ljudskim djelovanjem, ali je često pogoršan klimatskim promjenama.
Prvi od ovih pokazatelja istražuje kako su klimatske promjene utjecale na produktivnost globalne radne snage, posebno u manje ekonomski razvijenim dijelovima svijeta. Jedan od načina na koji visoke temperature ugrožavaju radnu sposobnost je tako da otežavaju manualni rad i čine ga dodatno fizički napornim. Time predstavljaju ozbiljne prijetnje zaštiti na radu i produktivnosti rada, osobito za one koji se bave manualnim radom na otvorenim područjima.
Sljedeći "ljudski posredovan" utjecaj klimatskih promjena je pothranjenost – izvješće navodi kako je broj pothranjenih ljudi u prvih 30 pothranjenih zemalja svijeta porastao s 398 milijuna u 1990. godini na 422 milijuna u 2016. godini. To je barem djelomično potaknuto utjecajem klimatskih promjena na prinos glavnih žitarica kao što su pšenica, riža i kukuruz, zbog povećanja vrijednosti temperatura, promjenama u obrascima oborina i sve češćih slučajeva suše.
Veći rizik od zaraznih bolesti
Izvješće također istražuje utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje uzrokovano čimbenicima iz okoliša, a koji se mogu dodatno pogoršati zbog klimatskih promjena. Jedan od takvih utjecaja je širenje zaraznih bolesti širom svijeta. Porast temperatura može pridonijeti širenju zaraznih bolesti dopuštajući prijenosnicima bolesti migraciju i osvajanje novih dijelova svijeta, kao i stvaranje idealnih uvjeta za reprodukciju i replikaciju virusa.
Klimatske promjene utjecale su na prevalenciju mnogih zaraznih bolesti, navodi se u izvješću. Kao primjer kako klimatske promjene utječu na širenje bolesti, izvješće se fokusira na denga groznicu, bolest koju širi nekoliko vrsta komaraca iz roda Aedes, uglavnom Aedes aegypti, tipičnih za veći dio jugoistočne Azije, središnje i južne Amerike i Afrike.
Izvješće pokazuje kako je stopa širenja denga groznice porasla između 3 % i 5,9 % globalno, u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Povećanje stope širenja denga groznice moglo bi biti potaknuto promjenama u uvjetima okoliša kao rezultat klimatskih promjena, navodi profesor Hugh Montgomery, jedan od autora studije i profesor na University College London.
Ovdje je riječ o sposobnosti virusa da se širi putem komaraca kao prijenosnika – kad područje postane vlažnije, komarac ima stanište u kojem može živjeti, populacija raste kada postaje toplije, kreće u potragu za hranom i virus se lakše širi.
Što donosi budućnost?
Izvješće također predviđa kako klimatske promjene mogu donijeti nove zdravstvene probleme, uključujući i povećanje raseljavanja ljudi kao rezultat porasta razine mora.
Jasno je kako aktualni i potencijalni budući učinci klimatskih promjena na globalno zdravlje ljudi zahtijevaju hitnu akciju u rješavanju korištenja fosilnih goriva, zaključuje Cox, dodajući kako nije prekasno za zaustaviti neke od učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
Već je uočljiv napredak u klimatskim akcijama u posljednjem desetljeću, uključujući i odmak od fosilnih goriva, okretanje obnovljivim izvorima energije i povećanje investicija u električne automobile. Tehnologija već postoji, samo je potrebno pronaći zajedničku volju za djelovanjem.
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima ti možeš spasiti planet
• 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
• Znanstvenici složni: Zemlja je i službeno ušla u antropocen, doba čovjeka
