Kontinuirano smanjenje sjeverne polarne kape i topljenje arktičkog leda uvelike može utjecati na promjenu klime u Europi, ali i u cijelome svijetu. Znanstvenici su istaknuli poražavajuće rezultate dobivene nakon posljednje ljetne sezone – topljenje arktičkog leda nikada nije bilo brže.
Prije samo dvadeset godina, ovakva brzina kojom nestaje led s Arktika bila je nezamisliva – ističe Kim Holmen, voditelj Norveškog polarnog instituta koji je zaslužan za dobivene podatke. Znanstvenici upozoravaju kako se brzina topljenja arktičkog leda sve više ubrzava čemu svjedoče projne projekcije, opažanja i grafički podatci.
Brojnim bušotinama i izradom presjeka arktičke polarne kape, vidljivo je kako se led na Sjevernom polu sve više stanjuje, a ponegdje je čak u potpunosti nestao. Što je tanji led – to je i podložniji topljenju.
Ledene površine i prostranstva prekrivena snijegom zbog bijele boje imaju visoki albedo što znači da uspješno odbijaju sunčeve zrake od sebe, natrag u atmosferu i tako sprečavaju zagrijavanje. Nestankom velikih dijelova polarne kape djelovanje sunčeve topline može samo ubrzati daljnje topljenje leda – što se naziva i domino efekt.
Prema nekim prognozama, arktički bi se led u potpunosti mogao otopiti do 2080-ih ili 2090-ih godina. Njegov nestanak se u velikoj mjeri odražava na globalnu klimu – promjenama morskih struja, vjetrova i pojava orkanskih oluja. Takva pojava bi sjevernoj Europi donijela veću količinu padalina dok bi južna Europa postajala sve suša.
Ovakva istraživanja, kao i projekcije budućih događaja te promjena klime su vrlo važna jer nas upozoravaju kako je sad vrijeme kad moramo reagirati i promijeniti takav trend prije nego što nas snađu globalne posljedice.
