Prisutni su od ranog proljeća do kasne jeseni. Njihovo stanište i izvor hrane uglavnom su vezani za prebivalište čovjeka pa se prema tome razlikuju domaće vrste koje se razmnožavaju i žive u ljudskim naseljima te napadaju i bodu ljude i životinje te poludomaće vrste koje se ne razmnožavaju u ljudskim naseljima, ali im prilaze tražeći hranu.
Razvili su se prije otprilike 170 milijuna godina. Komarci su u svijetu prijenosnici uzročnika opasnih bolesti poput malarije koja je u nas iskorijenjena i može se pojaviti samo kao sporedno unesena pojava. U tropima, uz malariju, komarci prenose i druge bolesti kao što su žuta groznica, hemoragična groznica, encefalitis i povratna groznica. Osim što su vektori mnogih bolesti, oni su i molestanti jer bodenjem i zujanjem uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, šetnje i boravak na otvorenom.
Žive do 60 dana
Komarci su najaktivniji u sumrak ili rano jutro odnosno tijekom noći kad je vlaga zraka viša, a temperatura zraka niža. Zbog izražene osjetljivosti na suhoću zraka, danju izbjegavaju aktivnosti pa u zaklonu miruju. Prezimljuju u obliku odrasle ženke, ličinke ili jaja ovisno o vrsti, u čistoj vodi s dosta vegetacije, onečišćenoj vodi i gnojnici, ali i u zaostaloj kišnici u odbačenim kantama, autogumama, vodokotlićima, spremištima za kišnicu i dr. Razdoblje prezimljenja traje do šest mjeseci.
Broj generacija tijekom godine varira ovisno o vrsti i klimatskim prilikama, a iznosi između jedne i osam generacija, maksimalno deset generacija u našim klimatskim uvjetima. Biološki je potencijal komaraca visok pa tako ženka može odložiti 70 do 100 jaja. Razvojni ciklus odvija se u četiri stadija: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka, a traje od 4 do 10 dana. Jaja položena u vodu mogu ostati u njoj sljedećih pet godina. Bez obzira na temperaturu i agregatno stanje vode, kvaliteta jaja neće se smanjiti. Prva se tri stadija životnog ciklusa odvijaju u vodi, a odrasla jedinka leteći je kukac koji živi do 60 dana.
Mužjaci i ženke imaju različite živote. Zbog građe usnog aparata mužjaci ne sišu krv, nego svoje prehrambene i energetske potrebe zadovoljavaju nektarom kao jedinom hranom. Mužjaci kraće žive i slabije lete, a funkcija im je svedena na razmnožavanje. Nakon oplodnje mužjak izlazi iz roja, lošije se hrani, jako oslabi i ubrzo ugine.
Život ženke dulji je i raznovrsniji. Za ženku je sisanje krvi životna potreba koja uvjetuje potpun i pravilan razvoj jaja, a time i stvaranje nove generacije komaraca. Krvne su bjelančevine nužne za razvoj jaja. Za razliku od mužjaka, ženke imaju usni aparat za bodenje i sisanje odnosno rilo koje nalikuje šupljoj bodlji. Budući da ne mogu probiti površinu kože, traže pore na koži u koje zabadaju rilo i sišu krv, a slina koju oslobađaju u ranu sadrži tvari koje sprečavaju zgrušavanje krvi čime je osigurano neometano sisanje. Slina može sadržavati i uzročnike raznih zaraznih bolesti. Nakon sisanja, ženka može biti i dvostruko teža nego prije njega. Sedam do deset dana nakon uzimanja obroka krvi ženka traži mjesto s vodom u koju će položiti jaja.
Ubod komarca često je vrlo neugodan, osobito djeci, popraćen crvenilom, oteklinom i svrbežom na mjestu uboda što je posljedica otrovnih sekreta pljuvačnih žlijezda komarca koje izlučuje slinom u ranu.
Komarci se koriste vizualnim, termičkim i mirisnim osjetilima s pomoću kojih pronalaze domaćina na kojem se hrane, ali su mirisna osjetila najvažnija u pronalasku domaćina odnosno hrane. Komarac ima 10 tisuća puta jači njuh od čovjeka pa miris krvi može nanjušiti s udaljenosti od 60 do 75 m. Istraživanja su pokazala zastrašujući podatak prema kojem čovjek koji ne koristi zaštitu protiv komaraca, a izloži se njihovim ubodima, u samo dva sata može izgubiti polovicu svoje krvi.
Napravi svoj repelent
Iako nisu otkrili razlog, znanstvenici su otkrili da muškarci krvne grupe 0 privlače komarce poput magneta. Ljudi koji piju pivo, jedu puno šećera, nose tamniju odjeću te cvjetne i voćne mirise, ne samo parfema, nego i šampona, dezodoransa i sl., komarcima su privlačniji. Odbojni su im ljudi koji jedu puno češnjaka.
Budući da komarci žive u svijetu mirisa, razlikuju one koji ih privlače (atraktanti) i one koji ih odbijaju (repelenti). Repelent u zraku onemogućuje komarcima orijentaciju prema izvoru mirisa i time ih odvraća od čovjeka ili životinja. Prema tome, i aromaterapija može pomoći u kreiranju prirodnog sredstva za zaštitu od komaraca. Prirodni repelenti učinkovito odbijaju komarce, no potrebno ih je nanositi svaka dva do tri sata u većim količinama u odnosu na kemijska sredstva protiv komaraca. Razlog tome je visoka volatilnost eteričnih ulja.
Napraviti vlastiti repelent u kućnoj radinosti vrlo je jednostavno. U plastičnu bočicu zapremnine 100 ml potrebno je uliti hidrolat lavande i kapnuti eterična ulja: 14 kapi citronele (Cymbopogon nardus), 8 kapi geranija burbon (Pelargonium graveolens), 10 kapi paprene metvice (Mentha piperita), 10 kapi eukaliptusa limunskog (Eucalyptus citridiora), 8 kapi prave lavande (Lavandula angustifolia) i 14 kapi limunske trave (Cymbopogon citratus). Bočicu zatvoriti pumpicom za raspršivanje (sprej) i obvezatno protresti prije uporabe. Svakako izbjeći kontakt pripravka s očima.
Boravite li tijekom večeri na balkonu ili terasi možete u aromasvjetiljku kapnuti po 10 kapi citronele i 10 kapi prave lavande.
Nakon uboda možete na mjesto uboda nanijeti eterično ulje prave lavande, jedno od vrlo rijetkih eteričnih ulja koja se mogu nanijeti izravno na kožu bez prethodnog razrjeđivanja u biljnom ulju. Lavanda će smiriti svrbež, upalu i crvenilo na mjestu uboda.
Napomena: Trudnice i dojilje trebale bi se prije svake primjene eteričnih ulja savjetovati s aromaterapeutom. Pripravak nije namijenjen djeci do šeste godine starosti. Djeci iznad treće godine starosti moguće je tretirati mjesto uboda čistim eteričnim uljem lavande (jedna do dvije kapi) ili razrijeđeno biljnim hladno prešanim uljem (ulje koštica marelice, suncokreta ili badema) u dozi od jedne do dvije kapi na 10 ml ulja (otprilike jušna žlica).
Autorica: Gordana Gorinšek, mag. ing. fitomedicine i aromaterapeutkinja
info@aromaticnikutak.hr
www.aromaticnikutak.hr
www.facebook.com/aromaticni.kutak
